Robna razmjena EU i dalje bilježi pad na godišnjoj razini


Objavljeno: 16. 12. 2016. , Ažurirano: 16. 12. 2016.


U robnoj razmjeni Europske unije s ostatkom svijeta u ovoj su godini prisutni relativno stabilni trendovi. Točnije, kumulativni se pad izvoza od početka godine kreće na razini od oko četiri posto, a toliki se pad istodobno bilježio i kod uvoza.

Razdoblje od prvih deset mjeseci ipak je obilježeno laganim smanjivanjem dinamike pada izvoza i uvoza, osobito kod uvoza gdje je godišnja stopa pada od 2,8% bila među najnižima u ovoj godini. Kako se tijekom svih deset mjeseci protezao zaključak da je znatan utjecaj na pad vrijednosti robne razmjene EU imao pad cijene sirove nafte te drugih energenata i sirovina, tako je i ovo usporavanje pada izvoza i uvoza, prije svega, posljedica manje dinamike pada tih cijena na godišnjoj razini. Naime, prosječna je Brent cijena sirove nafte za prvi kvartal bila približno 36% niža nego u prethodnoj godini, u prva dva kvartala 30% niža, a u deset mjeseci 21% niža. Uvozne cijene za eurozonu pokazuju isti trend pa se, između ostalog, dinamika pada uvoznih cijena sirove nafte, plina, metalnih ruda, baznih metala, naftnih derivata te električne energije, usporavala kako je godina protjecala. Kod uvoza naftnih derivata, taj je pad npr. za prvi kvartal iznosio 30%, za pola godine 27%, a za deset mjeseci 20%. Pad cijena ipak je i dalje bio znatan, tako da je energija i dalje znatno utjecala na pad vrijednosti izvoza. Međutim, smanjena je i vrijednost izvoza svih ostalih glavnih skupina proizvoda osim hrane i pića, a najveći je pad zabilježen kod izvoza strojeva, uređaja i vozila, tj. grupe proizvoda koja ima i najveći udio u strukturi izvoza. Na to su u manjoj mjeri također utjecale globalne cijene, a dijelom i blago usporavanje rasta kineskog gospodarstva te znatan pad vrijednosti izvoza u Švicarsku, čiji iznos najviše određuje vrijednost izvoza plemenitih metala. Kod uvoza su globalne cijene imale znatno veći utjecaj jer energenti imaju znatno veći udio u uvozu EU nego u izvozu. Tako je vrijednost uvoza smanjena pretežno zbog smanjenog uvoza energenata i u puno manjoj mjeri sirovina, dok se kod uvoza drugih grupa proizvoda, kao posljedica daljnjeg oporavaka potražnje na razini EU, bilježi lagani rast. Tečaj, s druge strane, nije imao znatnijeg utjecaja na vrijednost robne razmjene jer je prosječna vrijednost eura prema dolaru bila gotovo identična prošlogodišnjoj, dok je prema švicarskom franku zabilježena tek manja deprecijacija. Hrvatska je, prema podatcima Eurostata, bila među jedanaest članica u kojima je zabilježen rast vrijednosti ukupnog (Intra+Extra EU) uvoza, pri čemu je stopa rasta od 3% za prvih deset mjeseci bila među najvišima.