Rast potrošačkih cijena četvrti uzastopni mjesec

Pixabay
Godišnjim rastom u ožujku (1,1%) potvrđuje se promjena smjera trenda potrošačkih cijena koje su posljednje tri godine bile pod deflatornim pritiscima s troškovne strane (cijene sirovina), ali i slabe potražnje.

Sa stabiliziranjem svjetskih cijena nafte i hrane, odnosno s iscrpljivanjem baznih učinaka nakon završetka razdoblja pada cijena ovih skupina roba, uz rast potražnje, sada se ostvaruje i (poželjnija) umjerena razina godišnjeg rasta potrošačkih cijena. Tako su u ožujku svjetske cijene sirove nafte (terminska cijena Brenta) bile više za 30%, a hrane za 13,4% (FAO Food Price Indeks) u odnosu na prošlu godinu. U skladu s takvim pozicijama globalnog trenda i maloprodajne cijene istih roba, na domaćem su tržištu također više nego godinu dana prije – goriva i maziva za automobile za 13,3%, a hrane za 3,5%. Istodobno, formira se i blagi trend godišnjeg rasta cijena ostalih roba i usluga (potrošačke cijene bez hrane i energije rastu na godišnjoj razini od listopada prošle godine, u ožujku na razini od 0,3%) koji potvrđuje da se inflacija generira i iz veće razine potražnje.

Uz očekivanu veću razinu cijena hrane i nafte te uz daljnji oporavak potražnje, u ovoj godini očekujemo kretanje potrošačkih cijena u zoni blage inflacije u cijeloj EU, pa tako i u Hrvatskoj. Opasnosti od nepoželjno visokog rasta cijena nisu izgledne ni u Europi niti u Hrvatskoj u kontekstu umjerenog oporavka tržišta rada.