Poslovna očekivanja 2017.: Poduzetnici optimistični; ekonomski analitičar godine Sandra Švaljek

U konkurenciji uglednih ekonomskih analitičara – Željka Lovrinčevića, Damira Novotnya, Guste Santinija i Velimira Šonje, nagradu "Gorazd Nikić" za ekonomskog analitičara 2016. dobila je Sandra Švaljek sa zagrebačkoga Ekonomskog instituta, a nagradu joj je uručio posebni izaslanik predsjednice RH i posebni savjetnik za gospodarska pitanja Nikica Valentić.

"Danas je gospodarska situacija nešto bolja nego prethodnih godina, optimizam je opravdan, a stopa rasta od tri posto predstavlja stabilan rast za čije se održanje treba pomučiti. Ostvareni rast treba iskoristiti za društvene i ekonomske promjene te za stvaranje društva otvorenih institucija koje svima daju priliku", istaknula je Švaljek.

Kandidati za ovogodišnju nagradu (s lijeva na desno) Željko Lovrinčević, Damir Novotny, Sandra Švaljek, Velimir Šonje i Guste Santini; Izvor: HGK.

Željko Lovrinčević upozorio je da treba biti oprezan u procjenama gospodarske slike zemlje kako se ne bi ponovila iskustva od prije desetak godina kada su dolaskom krize sve slabosti tadašnjega ekonomskog rasta postale razvidne. "Hrvatska je najslabija ekonomija u EU, što ne bi trebala biti", upozorio je Damir Novotny te je skrenuo pozornost je na nerješavanje strukturnih problema i neučinkovitost državnog sektora koji prevladava ispred privatnog sektor. "Vlada treba pružiti potporu našim tvrtkama u ulaganju, osobito u tome da se uključe u industrijsku revoluciju 4.0", dodao je Novotny. Guste Santini osvrnuo se na povratak politike nacionalne države u svijet te je istaknuo da je, stoga, potrebno razmotriti što će to značiti za Hrvatsku i njeno gospodarstvo. "Hrvatska je u trećoj godini sporog oporavka temeljenog na povećanju izvoza, nedužničkom inozemnom financiranju te spontanom rastu konkurentnosti, u čemu je važna uloga privatnog sektora koji se restrukturirao tijekom krize", napomenuo je Velimir Šonje, dodajući da je tome pomogla i porezna reforma, no potrebna je i reforma na području obrazovanja, javne administracije, pravosuđa te sustava javnih tvrtki.

Ministar financija Zdravko Marić; Izvor: HGK.

"Ključ je uspješnog upravljanja javnim financijama na rashodnoj strani proračuna, koju treba držati pod kontrolom, odnosno u učinkovitom upravljanju javnim novcem", istaknuo je ministar financija Zdravko Marić, ističući važnost i provođenja reformi zdravstvenog i mirovinskog sustava te pravosuđa. "Poreznom reformom posao nije dovršen, može se očekivati i nastavak, koji će donijeti dodatna rasterećenja gospodarstva", napomenuo je.

Luka Burilović, predsjednik HGK; Izvor: HGK.

Predsjednik HGK Luka Burilović upozorio je na to da gospodarstvenici već godinama traže isto – od smanjenja davanja na plaće, optimizacije državne administracije i povećanja učinkovitosti pa sve do rješavanja nelikvidnosti i naplate. "Unatoč povoljnim trendovima u kretanju BDP-a, rastu industrijske proizvodnje, trgovine na malo te oporavku građevinarstva, u prošloj godini nisu zabilježeni pozitivni trendovi u kretanju zaposlenosti, a ni značajniji pomaci u konkurentnosti. Stoga je nužna veća uloga ekonomske politike i provođenje niza strukturnih reformi", istaknuo je Burilović te dodao kako vjeruje da će Akcijski plan ove Vlade, koji je pokazao da napokon uvažava glas gospodarstva, dati primijenjene odgovore na probleme i izazove naših gospodarstvenika".

"U anketi Poslovna očekivanja 2017. sudjelovale su 403 tvrtke, a stanje gospodarstva ocijenjeno je prosječnom ocjenom 2,64", istaknuo je Darko Buković, glavni urednik Privrednog vjesnika. Većina ispitanih, njih 56,9 posto, očekuje da će se uvjeti ulaganja i poslovanja u ovoj godini znatno ili barem malo poboljšati, a 68,3 posto ih očekuje i da će stopa gospodarskog rasta u 2017. bit će mnogo ili malo veća od one iz 2016.

Publika na konferenciji ispunila je Vijećnicu HGK; Izvor: HGK.

Većina ispitanika, njih 65,7 posto, u ovoj godini očekuje veće prihode nego lani, 53,6 posto ih očekuje veću neto dobit, a 35,1 posto planira i povećavati broj zaposlenih. Veći izvoz očekuje 35,8 posto ispitanika, a gotovo 48 posto u 2017. planira u modernizaciju svojih kapaciteta ulagati više nego lani.

Prioriteti gospodarstvenika za izlazak iz krize u 2017. jesu smanjenje davanja na plaće (najviša ocjena prioriteta 3,5), optimizacija državne administracije i povećanje učinkovitosti (ocjena prioriteta 3,1) te rješavanje nelikvidnosti i naplate (ocjena prioriteta 3,0). Za poduzetnika s istoka Hrvatske jedini prioritet iznad tri (3,2) jest smanjenje poreza i doprinosa na radnu snagu. To je i prvi prioritet s kojim bi se Vlada snažnije trebala uhvatiti u rješavanje i kod velikih (3,8), kod kojih je i rješavanje nelikvidnosti vrlo visoko, s prioritetom 3,7. Prerađivačka industrija s ocjenom prioriteta 3,8 šalje poruku državi da hitno smanjuje poreze i doprinose na radnu snagu.