Održana sjednica Strukovne grupe hotelijera Županijske komore Dubrovnik


Objavljeno: 26. 05. 2017. , Ažurirano: 29. 05. 2017.


Strukovna grupa hotelijera Županijske komore Dubrovnik održana je 25. svibnja u Hotelu Lapad. Iz prezentacije rezultata poslovanja hotelijera za dvanaest mjeseci 2016. godine izdvajamo:

  • Broj noćenja i dolazaka turista u 2016. godini u Dubrovačko-neretvanskoj županiji (DNŽ) veći je za 11% u odnosu na 2015.;
  • U gradu Dubrovniku ostvareno je 13% više noćenja
  • Od ostalih je turističkih odredišta najveće povećanje imala Župa dubrovačka, koja je ostvarila 12% noćenja više te 22% dolazaka više nego u prethodnoj godini;
  • Smještajni su se kapaciteti u DNŽ-u povećali za 12% u odnosu na 2015. godinu, što predstavlja 9.313 novih postelja u Županiji. Najviše se povećao broj postelja u privatnom smještaju, s rastom od 20% ili 8.555 postelja, dok je broj postelja u hotelskom smještaju veći za 1% ili 206 postelja u odnosu na 2015. godinu;
  • U strukturi smještajnih kapaciteta Županije nastavlja se trend pada udjela hotelskih postelja te povećanja udjela postelja u privatnom smještaju (hotelski smještaj čini 29% ukupnog broja postelja i ostvaruje 49% svih noćenja u DNŽ-u u 2016. godini, dok privatni smještaj u strukturi postelja sudjeluje sa 60% i ostvaruje 44% svih noćenja).
  • U promatranom razdoblju sve su županije jadranske regije ostvarile porast noćenja: Splitsko-dalmatinska županija zabilježila je najveći rast od 12%, sljedi je Dubrovačko-neretvanska s rastom od 11%, Istarska županija 10%, Primorsko-goranska 7%, Ličko-senjska 6%, Zadarska 5% i Šibensko-kninska županija 3%;
  • Iako po prosječnom broju dana boravka turista i dalje zaostajemo za prosjekom RH (5 dana), zadržan je prošlogodišnji prosjek od 4,3 dana boravka. Jedino Ličko-senjska županija s 3,7 dana ima ostvaren manji prosječan broj dana boravaka od naše Županije. Najveći su prosječni broj dana boravka (6,1 dana) ostvarile Šibensko-kninska i Istarska županija;
  • Grad Dubrovnik je s 3.371.075 ostvarenih noćenja u 2016. godini vodeći grad u Hrvatskoj, slijedi ga Rovinj s 3.329.703 noćenja i Zagreb s 2.016.107 noćenja. Prema broju dolazaka prednjači Zagreb s 1.152.598 dolazaka turista, a Dubrovnik je s 987.567 dolazaka drugi u RH.
  • 54% svih turista dolazi individualno i oni ostvaruju 55% svih noćenja u Županiji;
  • Smještajni su kapaciteti Dubrovačko-neretvanske županije 8% ukupnih smještajnih kapaciteta Hrvatske, po broju postelja, s kojima DNŽ ostvaruje udio od 9% u ukupnom broju noćenja Hrvatske;
  • Najveći je apsolutni i indeksni porast ostvarenih noćenja u DNŽ-u u 2016. godini zabilježen s tržišta UK (28% ili 259.157 noćenja više). U DNŽ-u su se ponovno među prvih deset odredišta pojavili Španjolci.
  • Zamjetan je porast broja noćenja turista iz: BIH za 19%, SAD-a za 12%, Slovenije za 10% te iz Poljske za 9%;
  • Češki turisti ostaju najdulje, s prosječnim brojem od 7,8 dana, a Španjolci najkraće 2,6 dana;

Financijski rezultati hotelijera temelje se na rezultatima ankete provedene među hotelskim kućama (53 hotela) Dubrovačko-neretvanske županije. Anketni uzorak predstavlja 60% ukupnog broja postelja svih hotela DNŽ-a u 2016. godini, koji su ostvarili 70% svih noćenja u hotelima u Županiji.

  • Hotelske kuće iz ove ankete na razini Županije u 2016. godini ostvarile su 7% noćenja više nego u 2015. godini. Broj soba veći je za 3%, a broj postelja za 4% u odnosu na 2015. godinu;
  • Ukupni financijski pokazatelji poslovanja znatno su bolji nego godinu ranije, a samo su dvije hotelske kuće iskazale gubitak. Poslovni prihodi anketiranih hotela na razini Županije porasli su za 14%, a poslovni rashodi za 8%. Sličan je trend bio i kod ukupnih prihoda, koji su rasli za 16%, dok su ukupni rashodi rasli za 6%. Financijski rashodi smanjeni su za 23%;
  • Anketirani hoteli na razini Grada ostvarili su 8% više noćenja u odnosu na isto razdoblje prošle godine, dok su im kapaciteti (broj soba i postelja) ostali na istoj razini. Poslovni prihodi povećani su za 10%, a poslovni rashodi za 4%. Ukupni rashodi anketiranih hotela Grada veći su za 2%, a ukupni prihodi su rasli za 12%. Ostvaren je pad financijskih rashoda za 27%.
  • Hotelske kuće u DNŽ-u prosječno su radile 255 dana (7 dana dulje nego u istom promatranom razdoblju prošle godine), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila im je 154 dana pune zauzetosti, što je 5 dana više nego lani.
  • Hotelske kuće u Gradu prosječno su radile 270 dana (14 dana dulje nego u istom promatranom razdoblju prošle godine), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila im je 168 dana pune zauzetosti, što je 11 dana više nego u prethodnoj godini;
  • Hoteli s 4 i 5* prosječno su radili 277 dana (16 dana dulje nego u istom promatranom razdoblju prošle godine), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila im je 167 dana pune zauzetosti, 8 dana više nego lani.
  • Hoteli s 2 i 3* prosječno su radili 204 dana (14 dana manje nego lani), a prosječna iskorištenost kapaciteta bila im je 120 dana pune zauzetosti, 6 dana manje nego lani.
  • Prosječna je cijena jednog noćenja po hotelu na razini Županije iznosila 405 kn, dok je na razini Grada iznosila 464 kn. U hotelima s 2 i 3* u DNŽ-u prosječna je cijena noćenja iznosila je 231kn, a u hotelima s 4 i 5* iznosila je 471 kn.
  • Prosječna je mjesečna neto plaća po zaposlenom u anketiranim hotelima DNŽ-a iznosila 5.971 kn, od toga u hotelima s 2 i 3* 5.213 kn, u hotelima s 4 i 5* iznosila je 6.578 kn.
  • Prosječan je broj zaposlenih u hotelima s 2 i 3* bio 24, što je za 10% manje u odnosu na 2015. godinu, dok je u hotelima s 4 i 5* prosječno bilo 76 zaposlenih, što predstavlja porast od 4%.
  • maržom EBITDA pokazujemo koliki postotak dobiti prije kamata, poreza i amortizacije ostaje gospodarskom subjektu po svakoj kuni poslovnih prihoda. Na razini DNŽ-a u 2016. godini iznosila je 40%, što je 8 % bolje nego prethodne godine. Hoteli na razini Grada ostvarili su maržu EBITDA od 44%, što je 7% više nego 2015. godine. U hotelima s 2 i 3* marža EBITDA ostvarena je s 22%, a u hotelima s 4 i 5* 44%.

Iz svega navedenog možemo zaključiti da su hotelijeri Dubrovačko-neretvanske županije pozitivno poslovali. Dobre fizičke pokazatelje slijedili su i financijski.

Na tržištu kapitala trenutno imamo jeftine kredite, a investicije hotelijerskog sektora padaju, jedan od glavnih razloga za to je porezna nestabilnost.

I dalje ostaje problem radne snage, koji iz godine u godinu postaje sve veći. Sve je manje ljudi koji su spremni raditi, unatoč povećanju plaća. Od ulaska u EU i otvaranja tržišta radne snage hrvatski turizam iz godine u godinu ima sve teže uvjete pronalaska potrebne radne snage. Ove se godine nije vodilo računa o kvaliteti, bitno je bilo samo zaposliti dovoljan broj radne snage.

Problem radne snage rezultat je negativnog utjecaja kvota za uvoz radne snage, kojih za turistički sektor praktički i nema, velikog broja nezaposlenih na HZZ-u koji se, zapravo, ne žele uključiti u tržište rada, odlaska radne snage u zemlje EU, loše demografske situacije i obrazovnog sustava neprilagođenog potrebama gospodarstva. Situacija se hitno mora rješavati uvozom radne snage koji je nužan.

Dobri poslovni rezultati hotelijera rezultat su ulaganja u kvalitetu, ali i vanjskih utjecaja sa susjednih tržišta.