Portugal i Španjolska izbjegli sankcije u proceduri prekomjernog deficita – što to znači za Hrvatsku?

U nastavku procedure od Europske se komisije očekivalo da u narednih 20 dana preporuči Vijeću novčane kazne. Visina kazne definirana je do iznosa od 0,2% BDP-a, s tim da je moguća i uskrata korištenja sredstava fondova EU do razine od 50% dodijeljenih sredstava, odnosno do 0,5% BDP-a. Bilo bi to prvo kažnjavanje neke zemlje članice, ako se izuzme slučaj Mađarske kojoj je u 2012. godini, s primjenom od početka 2013. godine, privremeno bilo suspendirano korištenje Kohezijskog fonda EU u iznosu od 495 milijuna eura. To je ubrzo ukinuto pa mjera praktički nije ni stupila na snagu. Pritom je zanemareno simbolično kažnjavanje Španjolske u svibnju 2015. godine (19 milijuna eura) zbog „ozbiljnog nemara“ u obradi statističkih podataka za regiju Valencije.

U slučaju Španjolske, četvrtog prema snazi gospodarstva EU, kazna bi maksimalno iznosila 2,1 milijardu eura, dok bi u slučaju Portugala kazna dosegla 346 milijuna eura. Unutar Europske komisije u početku je prevladavalo stajalište da se ustrajno nepridržavanje fiskalnih pravila Španjolske i Portugala treba sankcionirati kako bi se poduprla vjerodostojnost provedbe zajedničkih i dogovorenih politika. Pritom se činilo da će prevagu imati stajalište da to treba učiniti na „inteligentan“ način, putem simboličnih kazni koje će osnažiti postojeću legislativu bez uzrokovanja previše boli stanovništvu tih zemalja. U tom se kontekstu baratalo iznosima kazne između 0,01% i 0,04% BDP-a, što bi u slučaju Španjolske značilo kaznu od 100 milijuna umjesto od 2,1 milijarde eura. Međutim, nakon razmjene mišljenja, brojnih konzultacija i uz upliv politike, Europska komisija je 27. srpnja 2016. odlučila da Vijeću Europske unije ne preporuči donošenje sankcija prema Španjolskoj i Portugalu, ocjenjujući da su u izazovnom ekonomskom okruženju obje zemlje poduzimale reformske napore i pokazale odanost pridržavanju europskih pravila o stabilnosti i rastu. Stoga je umjesto kažnjavanja Europska komisija predložila produljenje roka u kojem Španjolska treba svesti svoj prekomjeran deficit na dopuštenu razinu za dvije godine (do 2018.), dok je rok za Portugal pomaknut na kraj ove godine. Uz to, Europska će komisija, nakon dijaloga s Europskim parlamentom, predložiti suspenziju korištenja dijela sredstava europskih fondova u 2017. godini. Da bi uklonile tu suspenziju, Španjolska i Portugal će morati dokazati punu usklađenost s Paktom o stabilnosti i rastu, kako je predviđeno preporukama Komisije. Stoga se od obiju zemalja očekuje poduzimanje učinkovitih akcija čiji bi učinci trebali biti sadržani u izvješću koje će se podnijeti sredinom listopada ove godine kada se očekuje i predstavljanje nacrta proračunskih planova tih zemalja za narednu godinu. Vijeće Europske unije suglasilo se 9. kolovoza 2016. godine s navedenim stajalištima Europske komisije.

Prije ovoga posljednjeg produljenja, Španjolskoj je rok za prilagodbu produljivan triput, a Portugalu dvaput. Naime, Vijeće je Europske unije, na preporuku Komisije te u skladu s člankom 104. stavkom 6. Ugovora o osnivanju Europske zajednice, 27. travnja 2009. odlučilo da u Španjolskoj postoji prekomjerni deficit te je, u skladu s člankom 104. stavkom 7. tog Ugovora, izdalo preporuku za ispravljanje prekomjernog deficita najkasnije do 2012. Od tada je Vijeće na temelju članka 126. stavka 7. Ugovora o funkcioniranju Europske unije uputilo tri preporuke Španjolskoj (2. prosinca 2009., 10. srpnja 2012. i 21. lipnja 2013.), u kojima je rok za ispravljanje prekomjernog deficita produljen do 2013., 2014. odnosno 2016. Kada je riječ o Portugalu, postojanje prekomjernoga proračunskog deficita utvrđeno je 2. prosinca 2009. godine, a Vijeće je izdalo preporuku za njegovo uklanjanje najkasnije do 2013. godine. Od tada je Vijeće izdalo dvije preporuke za Portugal (9. listopada 2012. i 21. lipnja 2013.), u kojima je rok za ispravljanje prekomjernog deficita produljen do 2014. odnosno 2015. U svim navedenim prijašnjim preporukama Španjolskoj i Portugalu, Vijeće je smatralo da su zemlje poduzele učinkovito djelovanje, ali je došlo do neočekivanih nepovoljnih gospodarskih događaja sa značajnim nepovoljnim posljedicama po državne financije. Pritom je fiskalni napor tih zemalja bio na znatno nižoj razini nego što ga je preporučilo Vijeće. Tako je kumulativno poboljšanje strukturnog salda Španjolske u razdoblju od 2013. do 2015. godine iznosilo 0,6% BDP-a, što je znatno manje od iznosa od 2,7% koji je preporučilo Vijeće. Istodobno je Portugal poboljšao strukturni saldo za 1,1% BDP-a, dok je preporuka Vijeća bila 2,5%.

Odustajanje od primjene kazni za Španjolsku i Portugal narušava vjerodostojnost europskih politika, a motivirano je složenom političkom i gospodarskom situacijom u tim zemljama i u Europskoj uniji. Riječ je, prije svega, o oprezu da se nedovoljno osmišljenim potezima ne ojačaju dezintegracijske snage u EU potaknute Brexitom te da se uvaži složenost situacije u okolnostima aktivnih terorističkih prijetnji, izbjegličke krize i jačanja populističkih pokreta u Europi.

Smanjenje proračunskog deficita – je li dovoljno za izbjegavanje kazne?

Praćenje reakcija na moguće kazne u proceduri prekomjernog deficita važno je za Hrvatsku, s obzirom na činjenicu da ona ne zadovoljava fiskalne kriterije ni prema visini deficita (3% BDP-a), niti ih zadovoljava prema visini duga opće države (60% BDP-a). Vijeće ministara EU, na prijedlog Europske komisije u siječnju 2014. godine, donijelo je Preporuke kojima se od Hrvatske traži zadovoljavanje kriterija prekomjernoga proračunskog manjka do kraja ove godine, uz dovođenje javnog duga u putanju smanjenja ispod 60% BDP-a dvije godine kasnije. Rezultati na kraju prošle godine, kada je deficit smanjen na 3,2% BDP-a, i ostvarivanje proračuna u ovoj godini pokazuju da bi se proračunski manjak na kraju godine trebao spustiti na razinu nižu od one koja je tražena Preporukama, pa ni kazna za Hrvatsku zasad nije aktualna. Međutim, Hrvatska mora biti svjesna činjenice da se trenutno odustajanje od kažnjavanja Španjolske i Portugala ne smije shvatiti kao labavljenje kriterija europske fiskalne politike. Sasvim suprotno – za jačanje zajedništva u EU nakon Brexita morat će ojačat primjena zajedničkih politika pa Hrvatska, poznata po ustrajnom problemu duga i deficita, mora konačno i dugoročno riješiti svoje fiskalne probleme, odnosno mora stvoriti pretpostavke dugoročne makroekonomske stabilnosti i održivoga gospodarskog rasta.