Polugodišnji kontinuitet rasta obujma građevinskih radova

Na godišnjoj se razini rast bilježi u svim ovogodišnjim mjesecima, što je rezultat rasta obujma radova na zgradama (u lipnju je povećan za 6,2%), dok se obujam radova na ostalim građevinama i dalje kreće na nižim razinama nego u istim mjesecima prethodne godine. Kako ostale građevine obuhvaćaju ceste, pruge, cjevovode, mostove, brane, sportske terene i slične objekte, očito je da usporena investicijska aktivnost javnog sektora na infrastrukturnim objektima zasad usporava dinamiku oporavka građevinske aktivnosti. To je dijelom posljedica specifičnih proračunskih okolnosti u ovoj godini koje ograničavaju državnu i javnu potrošnju, a povezane su prvo s privremenim proračunskim financiranjem na početku godine i potom s ograničenim mogućnostima djelovanja tehničke Vlade. Ipak, recentni podaci pokazuju znatnije dinamiziranje korištenja raspoloživih sredstava iz europskih fondova, što će imati pozitivan utjecaj i na dinamiku građevinske aktivnosti, osobito na oporavak radova na ostalim građevinama. Taj se utjecaj već nazire u usporavanju pada radova na ostalim građevinama, koji je smanjen na godišnjoj razini s -5,7% u travnju, preko -2,6% u svibnju, na -2,2% u lipnju ove godine.

U drugom je kvartalu ove godine obujam građevinskih radova povećan za 0,9% u odnosu na prvi kvartal ove godine, odnosno za 4,6% u odnosu na drugi kvartal prošle godine što upućuje na stabiliziranje rasta građevinske aktivnosti. Tako je u prvom polugodištu ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, građevinska aktivnost ukupno porasla za 4,1%, pri čemu su radovi na zgradama povećani za 10,2%, dok su istodobno radovi na ostalim građevinama smanjeni za 1,4%. Riječ je o prvom polugodišnjem rastu građevinske aktivnosti od 2008. godine, što potvrđuje da građevinarstvo polako izlazi iz krize, ali se trenutno nalazi tek na razini koja je 44,7% niža od one ostvarene u prvom polugodištu 2008. godine. Pritom se u prvom polugodištu ove godine 47,3% odrađenih sati odnosilo na radove na zgradama, a 52,7% na radove na ostalim građevinama. Istodobno su radovi na novogradnjama dosegli 55,5% odrađenih sati, dok se na ostale radove odnosilo 44,5% sati rada. 

Prema podacima koji su zasad dostupni za 18 zemalja, u Europskoj je uniji u lipnju zabilježen pad građevinske aktivnosti za 0,3% na mjesečnoj i za 0,6% na godišnjoj razini. Pritom je na godišnjoj razini pad zabilježen u jedanaest, a rast u sedam zemalja, uključujući Hrvatsku. Dvoznamenkasti pad zabilježen je u Mađarskoj (-16,2%), Sloveniji (-16,0%), Poljskoj (-14,7%), Bugarskoj (-13,0%) i Češkoj (-12,8%), dok je istodobno najviši rast ostvaren u Švedskoj (+16,3%), Španjolskoj (+5,2%), Rumunjskoj (+4,6%) i Luksemburgu (+3,4%). Pritom je sumarno u drugom kvartalu ove godine, u odnosu na isti kvartal prošle godine, zabilježen pad građevinske aktivnosti za 0,8%, što je prvi međugodišnji kvartalni pad aktivnosti zabilježen od drugoga kvartala 2013. godine. Međutim, riječ je o privremenim i zasad nepotpunim podacima.

Podaci o obujmu građevinske aktivnosti upućuju na postupan oporavak građevinarstva vođen porastom radova na zgradama. Očekujemo da će u narednim razdobljima taj rast biti poduprt i jačanjem investicijske aktivnosti na ostalim građevinama, u skladu s povećanim korištenjem raspoloživih sredstava iz fondova Europske unije. Stoga se problematika građevinarstva postupno seli s pitanja nedostatka poslova prema pitanjima povezanima s kapacitetima i mogućnostima građevinara za preuzimanje značajnijih poslova, s obzirom na činjenicu da je dugogodišnja kriza umanjila potencijale građevinskog sektora te da se sve više osjeća nedostatak radnika specifičnih struka potrebnih za izvođenje građevinskih radova.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića:

U drugom kvartalu ove godine zabilježen je rast obujma građevinskih radova od 4,6% na godišnjoj razini, čime je građevinarstvo dalo svoj doprinos i neočekivano visokom rastu BDP-a. U nastavku godine očekujemo zadržavanje pozitivnijih kretanja u građevinskoj aktivnosti na temelju rasta investicija poduprtih boljim korištenjem sredstava iz fondova EU