Plaće rastu, ali usporenijom dinamikom u posljednja dva mjeseca
Plaće rastu, ali usporenijom dinamikom u posljednja dva mjeseca
Objavljeno: 30. 09. 2016. , Ažurirano: 03. 10. 2016.
U srpnju je prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenom u pravnim osobama iznosila 5 594 kune, što je 1,6% manje nego u lipnju te 42 kune ili 0,8% više nego u srpnju prošle godine. Istodobno je bruto plaća u srpnju iznosila 7 646 kuna, što je 1,5% manje nego u prethodnom mjesecu te 77 kuna ili 1,0% više nego u istomu mjesecu prošle godine. Pri nastavku pada potrošačkih cijena realne su plaće zabilježile povoljnija kretanja pa je neto plaća na godišnjoj razini porasla za 2,3%, a bruto plaća za 2,5%. Riječ je ipak o usporavanju dinamike rasta plaća u odnosu na početne mjesece ove godine.
U svim je mjesecima ove godine prisutna tendencija snažnijeg rasta bruto plaće u odnosu na neto plaću, što je povezano s prestankom utjecaja promjena u oporezivanju dohotka, koje su u prošloj godini podigle razinu neto plaće. Stoga je udio neto plaće u bruto plaći blago spušten s razine od 73,5%, koliko je prosječno iznosio u prošloj godini, na 73,2% u srpnju ove godine.
Time je prosječna mjesečna bruto plaća u prvih sedam mjeseci ove godine iznosila 7 736 kuna, što je 1,9% više nego u prvih sedam mjeseci prošle godine. Istodobno je neto plaća iznosila 5 663 kune, što je 1,5% više nego u istom razdoblju prošle godine. Nastavak rasta plaća povećava raspoloživi dohodak stanovništva i time potrošnju kućanstava, što pridonosi nastavku gospodarskoga rasta.
Medijalna neto plaća iznosila je u srpnju 4 941 kunu, što znači da je polovina zaposlenih imala višu, a polovina nižu plaću od tog iznosa.
Najviša prosječna mjesečna neto plaća po zaposlenome u pravnim je osobama u srpnju ove godine isplaćena u djelatnosti Zračnog prijevoza (9 758 kuna), dok su istodobno najnižu prosječnu neto plaću imali zaposleni u Proizvodnji odjeće (3 390 kuna). Utjecaj gospodarskog oporavka najviše se osjetio u porastu razine plaća u djelatnosti Vađenje sirove nafte i prirodnog plina u kojoj je, u prvih sedam mjeseci ove godine, u odnosu na isto razdoblje prošle godine, neto plaća povećana za 22,9%, potom u Proizvodnji koksa i rafiniranih naftnih proizvoda (rast 20,2%) te Informacijskim uslužnim djelatnostima (rast 6,9%). Istodobno su prosječne neto plaće najviše pale u Djelatnosti sanacije okoliša te ostale djelatnosti gospodarenja otpadom (za 8,2%), u Vodenom prijevozu (za 7,6%) te u Djelatnosti socijalne skrbi bez smještaja (za 4,5%).
I u srpnju je nastavljena situacija u kojoj među nama sličnim zemljama jedino Slovenija (1 549 eura) i Hrvatska (1 021 euro) bilježe prosječnu bruto plaću višu od tisuću eura. Prema visini bruto plaće slijede Poljska (976 eura), Slovačka (966 eura), Mađarska (817 eura), Crna Gora (754 eura), Bosna i Hercegovina (661 euro), Rumunjska (641 euro), Makedonija (532 eura) i Srbija (516 eura).
U nastavku godine očekujemo blagi rast plaća što će, uz nešto povoljnija kretanja na tržištu rada, omogućiti rast osobne potrošnje, čime će ona ostati važan generator gospodarskoga rasta. Pritom će, kako se ne bi narušila konkurentnost gospodarstva, trebati voditi računa o usklađenosti rasta plaća s rastom produktivnosti rada, na što upozorava činjenica da su u prvom polugodištu ove godine realne plaće rasle brže od rasta BDP-a.
Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimira Savića:
U srpnju se nastavlja rast plaća na godišnjoj razini, iako nešto usporenijom dinamikom nego početkom godine, što će pridonijeti povećanoj potrošnji i u konačnici ukupnoj gospodarskoj aktivnosti, ali pritom treba voditi računa o mogućnosti narušavanja odnosa između rasta plaća i produktivnosti.