Ivić Pašalić, predsjednik Udruženje drvno-prerađivačke industrije HGK
Izvor: HGK

Pašalić: Želimo šumarstvo u nazivu Ministarstva poljoprivrede


Objavljeno: 13. 10. 2016. , Ažurirano: 13. 10. 2016.


U sklopu prvoga dana 43. međunarodnog sajma Ambienta na Zagrebačkom velesajmu, Udruženje drvno-prerađivačke industrije HGK organiziralo je i konferenciju o drvno-prerađivačkoj industriji 'Izgradimo smeđu magistralu', kojoj je cilj bio pokušati dati odgovore na goruće probleme ovoga sektora. Tom je prilikom predsjednik Udruženja Ivić Pašalić istaknuo da je ova Ambienta napokon ona prava jer prvi put imamo predstavljenu hrvatsku drvnu industriju u cjelini, od najjednostavnijih do najsloženijih proizvoda. "Želimo posjetiteljima pokazati kvalitetu hrvatskih proizvoda od kojih mnogi, već sada, pronalaze mjesto na svim svjetskim tržištima", ističe Pašalić.

Napominje da unatoč tomu što drvoprerađivači ostvaruju gotovo 70 posto prihoda na inozemnom tržištu i čine deset posto ukupnog hrvatskog izvoza, do sada se govorilo o održivom razvoju Hrvatske povezivanjem zelene i plave magistrale, a da se pritom zaboravila smeđa. "Šume čine gotovo 50 posto teritorija RH i kroz svoje općekorisne funkcije temelj su plavoj i zelenoj Hrvatskoj. Država mora štititi taj sustav", istaknuo je Pašalić.

panel1_800x450.jpg

Sudionici prvog panela; Izvor: HGK.

Pozdravio je donošenje Nacrta strategije drvoprerađivačke industrije Ministarstva poljoprivrede, ali i apelirao na žurno donošenje Strategije i zakonskih rješenja kako bi ju bilo moguće implementirati. "Želimo partnerski odnos sa državom. Mi im ne donosimo probleme već nudimo rješenja. Nova Vlada će svoj stav prema nama pokazati već samim nazivom resornog ministarstva, u koje će, nadam se ubaciti i šumarstvo", istaknuo je Pašalić te dodao da Ministarstvo poljoprivrede objedinjuje zelenu i smeđu Hrvatsku.

Istaknuo je da je veliki problem ove industrije to što su kvote za kogeneraciju biomase dodijeljene projektima koji nisu zadovoljili kriterije, a također su promijenjeni i pravilnici.

Željko Lovrak iz Pelet projekta, govoreći o kvotama kazao je da je drvnoj industriji potrebno dodatnih 13,5 MW kvota industrija, i da bi svaki MW mogao zaposliti 5-7 djelatnika, a indirektno i do 20.

BrankoLiker_TugomirMajdak_DarkoMotik_PetarMilinovic_800x450.jpg

Branko Liker, Tugomir Majdak, Darko Motik i Petar Milinović; Izvor: HGK.

"U proizvodnji namještaja potreban je isključivo tržišni pristup", ističe vlasnik Prima grupe Renato Radić u prezentaciji Proizvodnja namještaja – zabluda ili realnost? Napominje da jedino EU tržište, čiji smo dio, ima potencijal od deset milijardi eura. "Potencijal je i domaće tržište, osobito turistička infrastruktura. Potrebni su kupci višeg i visokog standarda, tržište proizvoda više kvalitete te blizina ciljanih tržišta. Važan je razvoj vlastitih proizvoda temeljen na analizi potreba, proizvodi visoke dodane vrijednosti, brandiranje te moderan dizajn", ističe Radić. Dodaje da je za konkurentnost ipak najvažnija kvalitetna sirovina i repromaterijal koji trebaju biti dostupni u dovoljnim količinama.

"Drvno-prerađivačka industrija i na šumi temeljen sektor moraju biti prepoznati i službeno uvršteni u strateške grane hrvatskoga gospodarstva", ističe Branko Liker s Agronomskog fakulteta u Zagrebu, objašnjavajući da ključne hrvatske nacionalne interese u ovim vremenima globaliziranoga svjetskog poretka možemo naći u tropletu plave (more), zelene (poljoprivreda) i smeđe (šume) magistrale.

Voditeljica podružnice Zagrebačkog velesajma Dina Tomšić kazala je da je ove godine Zagrebački velesajam nositelj uzleta hrvatske drvno-prerađivačke industrije koja na 43. Ambienti nastupa samostalno u dva paviljona, udružena po prvi put.

Inače, ovogodišnja Ambienta koja će trajati do 16. listopada, okupila je 323 izlagača iz 25 zemalja. Posjetitelji imaju priliku vidjeti i prvi zajednički nastup drvoprerađivačke industrije Hrvatske. Na posebno uređenom izlagačkom prostoru većem od tri tisuće kvadrata, 40-ak hrvatskih proizvođača predstavit će svoje proizvode od pilanske drvne građe, preko drva u graditeljstvu, drva u energetici, pa sve do namještaja kao najsloženijeg proizvoda.