Tekstilni otpad - prilika za nova radna mjesta

HGK
Uzvanici i publika okruglog stola Gospodarenjem otpadnim tekstilom do novih zelenih radnih mjesta
Vrijeme održavanja: 04.05.2017.   /   Rok prijave: 03.05.2017.

"U Hrvatskoj 97 posto otpadnog tekstila završava na odlagalištima te je stoga i cilj okruglog stola Gospodarenjem otpadnim tekstilom do novih zelenih radnih mjesta promijeniti percepciju upravljanja ovom sve vrjednijom sirovinom u 21. stoljeću, a koja u hrvatskoj tekstilnoj industriji može postati generator novih zelenih radnih mjesta", istaknula je uvodno poslovna tajnica Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK Jagoda Divić na okruglom stolu održanom 4. svibnja u HGK, u organizaciji Grupacije za gospodarenje otpadom u tekstilnoj i odjevnoj industriji pri HGK.

"Kružno gospodarstvo dio je zelene ekonomije i njegovo uvođenje predstavlja jednu od glavnih politika u EU, koja donosi korist za okoliš, stvara uštede te pridonosi stvaranju novog tržišta", istaknula je pomoćnica direktorice Sektora za industriju i IT Gordana Pehnec Pavlović dodajući da bi udruženja i zajednice pri Sektoru za industriju i IT trebale definirati ciljeve i put prijelaza s linearnog na kružno gospodarstvo. "Za ispunjavanje tih ciljeva Europske unije, koji su i ciljevi hrvatskoga gospodarstva, nužna je suradnja svih dionika na tržištu", istaknula je Pehnec Pavlović.

"Tekstilni je otpad problem, izazov, poteškoća, ali i velika prilika", istaknuo je voditelj Grupacije za gospodarenje otpadom u tekstilnoj i odjevnoj industriji pri HGK Anđelko Švaljek. "Hrvatska tekstilna i odjevna industrija dio je globalnog procesa i dijeli sudbinu europske tekstilne industrije. Grupacija želi uspostaviti kvalitetnu komunikaciju između svih dionika procesa, a od važnosti je suradnja, pristup te uključivanje, u čemu postoji dovoljno prostora za napredak", kazao je Švaljek. "Godišnja količina tekstilnog otpada u Hrvatskoj iznosi oko 50.000 tona. Regeneracija iz Zaboka lani je prikupila 6000 tona, dok će ove godine to biti gotovo 10.000 tona", naveo je Švaljek te istaknuo da je od posebne važnosti suradnja između znanstvenog, javnog i realnog sektora.

JagodaDivic_800x450.jpg

Poslovna tajnica Udruženja tekstilne i odjevne industrije HGK Jagoda Divić; Izvor: HGK.

"Povećanje odvojenog sakupljanja otpada i smanjivanje odlaganja otpada na odlagalištima glavni su ciljevi RH u zbrinjavanju otpada", istaknula je Sanja Radović Josić iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike govoreći o zacrtanim ciljevi RH Planom gospodarenja otpadom 2017.-2022. Do 2020. godine potrebno je smanjiti odlaganje biorazgradivog otpada za 35 posto mase te imati 50 posto odvojenog prikupljanja otpadnih sirovina, stakla, plastike, metala itd. Europski su ciljevi do 2030. godine smanjiti odlaganje otpada na 10 posto, a u Hrvatskoj se sada odlaže i više od 80 posto. Inače u RH godišnje nastaje 3,6 milijuna tona otpada, od čega je polovina komunalni otpad, a tek se 18 posto reciklira. Biorazgradivog otpada je 500.000 tona, prikuplja ga se 60.000, a tek se 30.000 tona obrađuje. Otpadni je tekstil biorazgradiv i čini 3,7 posto otpada u miješanomu komunalnom otpadu. "Sustav prikupljanja otpadnog tekstila još nije dovoljno razvijen i tu postoji dovoljno prostora za razvoj", smatra Radović Josić.

"Unapređivanje gospodarenja otpadnim tekstilom pridonijet će ostvarivanju ciljeva za komunalni otpad do 2020. godine", kazala je Nela Palarić iz Ministarstva zaštite okoliša i energetike govoreći o Zelenoj ekonomiji u tekstilnoj industriji. "Od otpadnog tekstila 86 posto završava na odlagalištima, osam se posto izvozi, pet posto je oporaba, dok su jedan posto ostali postupci", kazala je Palarić te navela da za nusproizvode (neprerađena tekstilna vlakna, ostatci od krojenja itd.) postoji mogućnost ukidanja statusa otpada. "Odvojeno prikupljanje otpada treba povećati, poticati mjere sprečavanja nastanka otpadnog tekstila te pojačati suradnju svih dionika odnosno informiranje potrošača", istaknula je Palarić.

Projekte Euratexa, Resyntex, kao nove ideje za recikliranje u kružnom gospodarstvu, te ECWRTI, recikliranja vode u tekstilnoj industriji, predstavila je Dunja Drmač iz Euratexa, europskog udruženja kojega je članica i HGK, a koju je Drmač pozvala da sudjeluje na sastancima gdje se razmjenjuju ideje u ovom području.

Iskustva u prikupljanju i preradi otpadnog tekstila Regeneracije iz Zaboka, koja ostvaruje 95 posto prihoda od izvoza, predstavio je Goran Mikac iz Regeneracije. Tvrtka se bavi reciklažom, proizvodnjom netkanog tekstila i tepiha, a od nedavno i transportom. Ove godine planiraju prikupiti oko 9000 tona tekstilnog otpada, što je rezultat projekta Eko Eko započetog 2012. godine, a do 2020. planiraju povećati prikupljanje tekstilnog otpada na 20.000 tona.

Model uspješnoga gospodarenja tekstilnim otpadom u Sloveniji predstavio je Drago Dervarič iz Saubermach ER-a iz Morske Sobote. U Sloveniji se, inače, prikuplja 5,5 kilograma tekstilnog otpada po glavi stanovnika, dok je to u Hrvatskoj 0,5 kilograma po stanovniku.

Projekt Wasatex, zbrinjavanje otpadnih voda na inovativan način u okviru Olimpias Group u vlasništvu obitelji Benetton, investicije vrijedne 1,1 milijuna eura, čiji je povrat već nakon tri godine, predstavila je Danijela Panić iz tvrtke Olimpias tekstil.

Otpadni tekstil – sirovina 21. stoljeća bila je tema izlaganja Marijane Pavunc Samaržije sa Tekstilno-tehničkog fakulteta u Zagrebu. "Održivo gospodarenje otpadom od tekstila nameće se nužnim i potrebnim, a potencijal čini 5,8 milijuna tona ukupnoga tekstilnog otpada u EU. Na dizajnerima je odgovornost kako će se visokoučinkoviti pametni tekstili sa suvremenim strukturama materijala u budućnosti reciklirati. Stoga je potrebno ugraditi princip održivog eko-dizajna", istaknula je Pavunc Samaržija.

Kontakti

  • Jagoda Divić viši stručni suradnik Tel: +385 1 460 6755 Email: jdivic@hgk.hr