Izvor: Pixabay

Niska dinamika rasta izvoza


Objavljeno: 18. 05. 2016. , Ažurirano: 24. 08. 2016.


Kretanje robnog izvoza u prva tri mjeseca pokazalo je znatno usporavanje njegova rasta u odnosu na prošlogodišnju dinamiku pa će se, s velikim zanimanjem, pratiti podaci za daljnja razdoblja. Naime, kako pokazuje struktura BDP-a, robni izvoz je u prvom ovogodišnjem kvartalu bio najvažniji pokretač rasta ukupne gospodarske aktivnosti

Danas objavljeni kumulativni podaci za razdoblje od prva četiri mjeseca nažalost pokazuju daljnje usporavanje rasta izvoza, odnosno vrijednost izvoza je povećana samo 2,4% u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje. Premda je usporavanje rasta bilo očekivano zbog znatnog povećanja izvoza, odnosno baze u prošloj godini, tako niska stopa je ipak nešto ispod očekivanja. Kretanje izvoza prerađivačke industrije bilo je nešto povoljnije te je njegov rast usporen na 5,4%. Najveći utjecaj na takvo usporavanje imao je izrazito visok pad vrijednosti izvoza ostalih prijevoznih sredstava, djelatnosti koja je u prošloj godini najviše utjecala na ukupan rast izvoza, pad vrijednosti izvoza naftnih derivata te izvoz metala. S druge strane rast izvoza prerađivačke industrije najviše su poticale farmaceutska i prehrambena industrija. Na nižu stopu rasta vrijednosti ukupnog izvoza znatnije su utjecale druge djelatnosti van prerađivačke industrije. Izvoz primarnih djelatnosti je smanjen za 11,9%, rudarstva i vađenja 25,0%, opskrbe električnom energijom 17,2%, a gospodarenja otpadom za 32,5%. Značajan utjecaj na takva kretanja izvoza imao je pad cijena sirove nafte, ostalih energenata i dijela sirovina na globalnom tržištu što je smanjilo vrijednost pojedinih izvoznih proizvoda. Npr. uvozne cijene naftnih derivata na područje eurozone, koje u nedostatku drugih podataka mogu služiti kao orijentir za kretanje izvoznih cijena, smanjene su u prva četiri mjeseca za 30%, a električne energije za 16%.

Vrijednost ukupnog uvoza istodobno je povećana za 3,9%, pri čemu je najviše povećan uvoz motornih vozila, strojeva i uređaja te gotovih metalnih vozila. Rast uvoza je također usporen navedenim kretanjem cijena, tako da je ukupan pad vrijednosti uvoza djelatnosti rudarstva i vađenja (pretežno sirova nafta i plin) bio veći od ukupnog porasta vrijednosti uvoza. To se, naravno, znatno odrazilo i na kretanje robnog deficita koji je, unatoč tome, povećan za osjetnih 6,2%, sa 17,9 na 19,0 milijardi kuna.    

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK Zvonimira Savića:

Robna je razmjena RH, u prva četiri mjeseca, određena, prije svega, kretanjem cijena sirove nafte, ostalih energenata i sirovina na svjetskom tržištu, ali i visokom prošlogodišnjom bazom. Uvoz u tom razdoblju raste brže od izvoza koji je pod utjecajem znatnog pada brodogradnje pa je robni deficit, na godišnjoj razini, povećan za 6,2% na 19 milijardi kuna.