Nastavljena tendencija rasta obujma građevinskih radova

Međutim, u kolovozu je, u odnosu na isti mjesec prošle godine, fizički obujam građevinske aktivnosti porastao za 1,5% (prema kalendarski prilagođenim podatcima), što je sada osmi mjesec zaredom u kojem se bilježi rast aktivnosti na godišnjoj razini. Pritom je obujam aktivnosti na zgradama povećan za visokih 11,1%, čime se kontinuitet rasta protegao na posljednjih deset mjeseci. Povoljnu situaciju u građevinskoj aktivnosti na zgradama i dalje ne prati aktivnost na ostalim građevinama, koja je u kolovozu, na godišnjoj razini, smanjena u ovoj godini za najviših 5,9%. S izuzetkom veljače ove godine, obujam građevinske aktivnosti na ostalim građevinama u kontinuiranom je međugodišnjem padu u posljednjih dvanaest mjeseci, upozoravajući na to da nedovoljan obujam infrastrukturnih radova zasad koči snažniji porast ukupne građevinske aktivnosti.

Sumarno je u prvih osam mjeseci ove godine u odnosu na  isto razdoblje prošle godine ukupna građevinska aktivnost povećana za 3,1% pri čemu su radovi na zgradama povećani za 9,9%, dok su istodobno radovi na ostalim, ponajprije infrastrukturnim, građevinama, smanjeni za 2,8%. U skladu s takvim tendencijama kretanja udio je radova na zgradama, u ukupnim građevinskim radovima, povećan s 44,0% u prošloj godini na 46,8% u prvih osam mjeseci ove godine, dok je istodobno udio radova na ostalim građevinama smanjen s 56,0% na 53,2%. Istodobno raste i udio radova na novogradnjama koji je u prvih osam mjeseci ove godine dosegao 55,5%, dok je udio ostalih radova (rekonstrukcije, popravci i održavanje) smanjen s 46,5% u 2015. godini na 44,5% u prvih osam mjeseci ove godine.

Prema podacima koji su zasad dostupni za 16 zemalja, u Europskoj je uniji u kolovozu zabilježen pad građevinske aktivnosti na mjesečnoj (za 1,3%) i godišnjoj razini (za 0,5%). Pritom je na godišnjoj razini pad zabilježen u deset, rast u pet zemalja, dok je građevinska aktivnost u Njemačkoj stagnirala. Dvoznamenkasti pad zabilježen je u Poljskoj (-21,8%), Sloveniji (-14,5%) i Bugarskoj (-10,2%), dok je istodobno rast aktivnosti ostvaren samo u Nizozemskoj (+13,6%), Švedskoj (+12,0%), Italiji (+4,2%), Francuskoj (+2,0%) i Hrvatskoj (+1,5%). Prema kontinuitetu međugodišnjega pada građevinske aktivnosti prednjače Portugal (u kojem aktivnost pada u posljednjih 17 mjeseci) i Poljska (s padom u posljednjih 12 mjeseci, od kojih je u posljednjih sedam pad dvoznamenkast). U znatnom broju zemalja s izrazito visokim padom građevinske aktivnosti, uglavnom je riječ o posljedicama niže investicijske aktivnosti, i to zbog usporavanja korištenja sredstava iz EU fondova, što je uobičajena pojava pri prelasku iz jednog u drugo programsko razdoblje.

I u narednim mjesecima očekujemo rast građevinske aktivnosti u Hrvatskoj potpomognut nastavkom gospodarskog rasta i uspješnijim korištenjem raspoloživih sredstava iz fondova EU. To sugeriraju i podaci o izdanim građevinskim dozvolama koje prethode građevinskoj aktivnosti, čiji je broj u prvih osam mjeseci ove godine 22,8% veći nego u istom razdoblju prethodne godine.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimira Savića:

Građevinska aktivnost nastavlja rasti i u kolovozu i to, prije svega, na temelju rasta aktivnosti na zgradama. Tako je ukupna građevinska aktivnost u prvih osam mjeseci, na godišnjoj razini, veća za 3,1%. Očekujemo da će nastavku pozitivnih tendencija kretanja u građevinarstvu pridonijeti rast ukupne gospodarske aktivnosti te korištenje sredstava iz fondova regionalne politike EU.