Nastavlja se snažan rast izvoza i njegov znatan utjecaj na rast BDP-a

Prema danas objavljenim podacima DZS-a, nominalni rast izvoza u kunama iznosio je 14,5%, daleko više nego u prvih šest prošlogodišnjih mjeseci kada je na godišnjoj razini povećan za 3,6%. Najveći utjecaj na rast izvoza u ovoj godini ima naftna industrija koja je znatno povećala i proizvodnju i izvoz. Proizvodnju za 20,2%, a vrijednost izvoza za čak 74,3%. Pri tome treba uzeti u obzir da je prosječna Brent cijena sirove nafte na globalnom tržištu u prvih šest mjeseci povećana za 28,0%, što je dovelo i do rasta cijena izvezenih naftnih derivata. Otvorena su nova tržišta za izvoz naftnih derivata, Maroko i Gibraltar, a znatno je povećan i izvoz na stara, točnije Italiju i BiH. Pored toga, vrlo dobre izvozne rezultate bilježi i farmaceutska industrija, proizvodnja ostalih prijevoznih sredstava u kojoj najveći dio čini brodogradnja te proizvodnja metala. Za razliku od toga, proizvodnja gotovih metalnih proizvoda i prehrambena industrija trpe posljedice svojih dobrih ostvarenja u prošloj godini te bilježe značajniji pad vrijednosti izvoza, a i proizvodnja namještaja ne uspijeva iskoristiti prednosti pristupanja na zahtjevnom i zasićenom tržištu EU. Stoga ove tri djelatnosti padom vrijednosti svog izvoza najviše usporavaju njegov rast. Oživljena domaća potražnja i rast izvoza roba i usluga istodobno znatno potiču rast uvoza čija je vrijednost na godišnjoj razini povećana 11,2%. Pri tome najveći utjecaj na ukupan rast uvoza imaju uvoz sirove nafte, u skladu s njezinom povećanom preradom, uvoz motornih vozila, koji je dobar pokazatelj oporavka potražnje, te uvoz naftnih derivata.

Kao rezultat navedenih kretanja izvoza i uvoza, u prvih šest mjeseci ove godine zabilježen je rast robnog deficita od 6,2% u odnosu na prošlogodišnji. Tako se i u ovoj godini potvrđuju očekivanja da će oporavak gospodarstva zbog njegove relativno visoke uvozne ovisnosti vratiti pretkrizni trend rasta robnog deficita.