Nastavlja se smanjivanje razine bruto inozemnog duga

Kontinuirani pad bruto inozemnog duga na godišnjoj razini bilježi se od prosinca prošle godine, s tim da je on u posljednja tri mjeseca ubrzan na dvoznamenkastu stopu pada. Riječ je o nastavku i kumuliranju tendencija međugodišnjeg pada inozemnog zaduženja koji je kod drugih monetarnih financijskih institucija kontinuirano prisutan još od svibnja 2012. godine, kod izravnih ulaganja od listopada prošle godine, kod ostalih domaćih sektora od siječnja ove godine, a kod opće države od ožujka ove godine. Pritom intenzitet smanjivanja bruto inozemnog duga diktiraju druge monetarne financijske institucije (banke) čiji je dug u lipnju na godišnjoj razini smanjen za 2,7 milijardi eura ili za dosad rekordnih 33,5% te opća država sa smanjenjem duga za 1,2 milijarde eura ili za 7,3%. Riječ je o situaciji u kojoj banke pri zamrlom kreditiranju tvrtki i stanovništva te visokoj likvidnosti nemaju potrebu za inozemnim financiranjem, dok je istodobno međugodišnji pad bruto inozemnog duga opće države rezultat povoljnijih proračunskih kretanja, ali i odustajanja od izdavanja obveznice na inozemnom financijskom tržištu.

U takvim je okolnostima u prvih šest mjeseci ove godine bruto inozemni dug ukupno smanjen za 2,1 milijardu eura, pri čemu je najviše smanjen dug opće države (za 804,4 milijuna eura), potom drugih monetarnih financijskih institucija (za 707,2 milijuna eura), ostalih domaćih sektora (za 447,4 milijuna eura) i središnje banke (za 226,0 milijuna eura). S druge strane, povećan je jedino inozemni dug na temelju izravnih ulaganja za skromnih 83,1 milijun eura. Unutar ostalih domaćih sektora najviše je smanjen inozemni dug privatnih nefinancijskih društava (za 464,1 milijun eura) i javnih nefinancijskih društava (za 109,4 milijuna eura), dok istodobno povećanje razine bruto inozemnog duga bilježe jedino ostale privatne nefinancijske institucije, osim monetarnih financijskih institucija, i to za 133,3 milijuna eura.

Tendencija smanjivanja razine bruto inozemnog duga uz istodobno postupno dinamiziranje gospodarskoga rasta odražava se na poboljšavanje pokazatelja zaduženosti zemlje. Tako je udio bruto inozemnog duga u BDP-u smanjen sa 103,7% na kraju prošle godine na 97,1% na kraju lipnja ove godine pa očekujemo da će se on na kraju ove godine zadržati ispod razine od 100%. Povoljnije kretanje bruto inozemnog duga pozitivno utječe na smanjenje rizika i ranjivosti zemlje, ali postojeća razina zaduženosti i dalje ostaje previsoka.

Komentar direktora Sektora za financijske institucije, poslovne informacije i ekonomske analize HGK, Zvonimira Savića:

Kontinuitet padajućeg trenda kretanja bruto inozemnog duga nastavljen je u lipnju pa je u prvih šest mjeseci taj dug manji za 2,1 milijardu eura, što je prije svega rezultat bolje proračunske situacije. Slične će se tendencije nastaviti do kraja godine, što će pridonijeti povoljnijem odnosu toga duga i BDP-a, te će utjecati i na smanjenje poslovnih rizika zemlje.