Nastavak rasta plaća na godišnjoj razini

Tako je prosječna mjesečna bruto plaća po zaposlenom u pravnim osobama u lipnju iznosila 7 759 kuna, što je 32 kune manje nego u svibnju, ali i 82 kune ili 1,1% više nego u lipnju prošle godine. Istodobno je prosječna neto plaća u lipnju iznosila 5 686 kuna, što je 20 kuna manje nego u svibnju te 43 kune ili 0,8% više nego u lipnju prošle godine. Pri padu potrošačkih cijena realne su plaće porasle više od nominalnih pa je tako bruto plaća realno bila 2,7% viša nego u istom mjesecu prošle godine, dok je istodobno neto plaća realno porasla za 2,4%.

Time prvu polovinu ove godine obilježava kontinuitet rasta bruto i neto plaće na godišnjoj razini, pri čemu bruto plaća u svim mjesecima bilježi više stope rasta nego neto plaća. To je posljedica prestanka utjecaja baznog učinka nastalog promjena u oporezivanju dohotka koje su prošle godine podigle razinu neto plaće. Rast plaća pozitivno djeluje na rast raspoloživog dohotka stanovništva, a time i na rast potrošnje što podupire nastavak gospodarskog rasta.

Obradom mjesečnih podataka o plaćama može se izračunati da je prosječna mjesečna bruto plaća u prvom polugodištu ove godine iznosila 7 751 kunu, što je 2,0% više nego u prvom polugodištu prošle godine. Istodobno je neto plaća iznosila 5 674 kune, što je 1,6% više nego u istom razdoblju prošle godine.

Rast plaća karakterizira i brojne europske zemlje pri čemu je u dijelu nama sličnih zemalja (Rumunjska, Srbija, Mađarska, Poljska) on u lipnju bio i viši od četiri posto na godišnjoj razini. Pritom su u lipnju prosječnu mjesečnu bruto plaću po zaposlenom višu od tisuću eura imali zaposleni u Sloveniji (1 564 eura), Hrvatskoj (1 033 eura) i Slovačkoj (1 001 euro). Prema visini bruto plaće slijede Poljska (966 eura), Mađarska (828 eura), Crna Gora (755 eura), Bosna i Hercegovina (664 eura), Rumunjska (636 eura) i Srbija (519 eura).

Rast plaća nastavit će se i u drugom dijelu godine što će, uz nešto povoljnija kretanja na tržištu rada, omogućiti rast osobne potrošnje, čime će ona ostati važan generator gospodarskog rasta. Pritom će objava podataka o rastu BDP-a u prvom polugodištu ove godine omogućiti uvid u to u kolikoj je mjeri rast plaća usklađen s rastom produktivnosti, što u konačnici utječe na kretanje konkurentnosti gospodarstva.