Izvor: Shutterstock

Nastavak negativnih trendova kretanja broja stanovnika RH


Objavljeno: 21. 07. 2016. , Ažurirano: 18. 02. 2020.


Kretanje broja stanovnika Hrvatske posljednjih godina postaje vrlo aktualno jer je brojnost stanovništva, a time i radne snage, sve više ograničavajući čimbenik gospodarskog rasta pojedinih zemalja

Pored broja, tu je i problem starosne strukture stanovništva, odnosno starenje, koje također utječe na rast. Tako se, npr., kao veliki potencijal rasta pojedinih afričkih zemalja navodi mlado i brojno radno sposobno stanovništvo, dok su u većini europskih država prisutni slični trendovi kao i u Hrvatskoj. Posljednje istraživanje na tu temu objavio je ovih dana MMF pod nazivom „Emigracija i njezini ekonomski učinci u zemljama istočne Europe“. Stručnjaci MMF-a procjenjuju koliko je potencijalnoga rasta BDP-a u razdoblju od 1995. do 2012. godine izgubljeno zbog emigracije, osobito visokoobrazovanoga stanovništva, i to u zemljama središnje, istočne i jugoistočne Europe. Prema njihovim bi procjenama rast promatranih zemalja u navedenom razdoblju u prosjeku bio 7% veći da nije bilo negativnih učinaka emigracije.

Ukupan broj stanovnika određen je prirodnim prirastom i saldom migracija, a prema oba ta pokazatelja Hrvatska je već dulje u lošoj poziciji. Prema danas objavljenim podacima o prirodnom prirastu, u prošloj je godini zabilježena najveća negativna razlika broja rođenih i umrlih u visini -16,7 tisuća od osamostaljenja Hrvatske. U cijelom tom razdoblju, osim u 1996. i 1997. godini, prirodni je prirast bio negativan, a prosječni pad broja stanovnika na osnovi negativnog prirodnog prirasta iznosio je -7,1 tisuću. S obzirom na to da je od 2009. godine prisutan trend povećanja negativnoga prirodnog prirasta, može se govoriti o negativnim učincima dugotrajne krize na kretanje prirodnog prirasta, točnije broja rođenih. Naime, broj živorođenih u 2015. godini bio je najmanji u posljednjih dvadeset i pet godina. Kriza je istodobno djelovala i na saldo migracija pa je kod njega također zabilježena daleko najnegativnija brojka od osamostaljenja. Naime, pristupanjem Hrvatske Europskoj uniji, što je olakšalo ekonomsku migraciju, te zbog dugotrajne krize u zemlji, Hrvatsku je u 2015. godini napustilo 29,7 tisuća osoba. Istovremeno se doselilo 11,7 tisuća, što je u konačnici rezultiralo smanjenjem ukupnog broja stanovnika, i to za 17,9 tisuća osoba. Pritom treba napomenuti da Hrvatsku u kontekstu ekonomske migracije napušta uglavnom mlado, radno sposobno i visokoobrazovno stanovništvo.

Do objave procjene broja stanovnika za 2015. mogu se zbrojiti učinci prirodnog prirasta i migracijskog salda i doći do zaključka da je u 2015. broj stanovnika hrvatske smanjen, na godišnjoj razini, za približno 35 tisuća. Takva će promjena rezultirati manjim promjenama pojedinih makroekonomskih pokazatelja promatranih po glavi stanovnika, tako da će se povećati iznos BDP-a ili izvoza per capita, ali će se s druge strane povećati razina vanjskoga duga ili uvoza po stanovniku. Zbog toga smanjivanje broja stanovnika i negativne trendove u tom kretanju ipak najviše treba promatrati u kontekstu kretanja broja i kvalitete radne snage.