Barišić: Potrebno je stvoriti jedinstveni brend hrvatske IT industrije

"Jedan od naših glavnih ciljeva je definirati, opisati i izmjeriti hrvatsku IT-industriju, drugi je da našim tvrtkama otvorimo izvozna tržišta, treći da se pozabavimo ukidanjem administrativnih barijera, a četvrti je ubrzavanje procesa digitalizacije. Izazova je mnogo i bitno nam je da ih adresiramo jer mi smo jedna od najbrže rastućih industrija. Potrebno je napraviti jedinstveni brend hrvatske IT-industrije i tako nastupati na svjetskom tržištu", istaknuo je Plamenko Barišić, potpredsjednik Udruženja za IT Hrvatske gospodarske komore, otvarajući konferenciju Digital&Tech u organizaciji HGK, čiji je cilj sagledati isprepletenost IT-industrije, društva i države te predstaviti iskustva drugih zemalja EU i načine kako se kroz digitalizaciju može povećati konkurentnost gospodarstva.

"Hrvatskoj su na raspolaganju dvije milijarde kuna iz EU-fondova samo za IT-sektor, a mi smo zasad povukli samo mali dio toga. Tu moramo pojačati napore, a Udruženje želi biti aktivan partner javnom sektoru u informatizaciji gospodarstva", poručio je Barišić. Naglasio je važnost integracije IT-a s drugim industrijama, zahvalio se Komori na razvoju izvoza i pozvao sve zainteresirane da se uključe u rad Udruženja.

Ugledni analitičar hrvatskog IT-a Boris Žitnik iz OmniaConsulta; Izvor: HGK.

Predavanjem Pokazatelji IT industrije – nova metodologija za digitalno doba Boris Žitnik iz OmniaConsulta i Dalibor Subotičanec iz Tvornice istraživanja predstavili su rezultate analize hrvatske IT-industrije od 2008. godine do danas, koje je provelo Udruženja za IT HGK.

"Prihod IT-industrije je iznosio oko 19 milijardi kuna u 2016. i kontinuirano raste već godinama. IT-usluge i softverska rješenja čine veliku većinu ključnih prihoda, dok je udio proizvodnje hardvera dosta malen. Gotovo 80 posto industrije nalazi se u Zagrebu i ima prihode od 15 milijardi kuna. Sektor zapošljava više od 25.000 ljudi, a izvoz čini 28 posto ukupnog prihoda, što je lijep rezultat", pojasnio je Žitnik, naglasivši da gotovo 6 milijardi kuna novostvorene vrijednosti u prošloj godini pokazuje da se radi o žilavoj industriji koja raste i kad cjelokupno gospodarstvo pada.

"Više od 80 posto direktora domaćih IT-tvrtki željeli bi znati što mogu učiniti da im zaposlenici budu zadovoljniji i lojalniji, a također ih zanima koje IT-tehnologije koriste druge kompanije da mogu prilagoditi svoje proizvode. Iako Hrvatska generalno prati globalne trendove u industriji, trebalo bi kreirati nova istraživanja da se prate stvarne potrebe industrije", kazao je Subotičanec.

Na panel raspravi o pokretačima IT,industrije pod moderatorskom palicom Ivana Maglića iz Gartnera raspravljali su Goran Mrvoš iz tvrtke Infosit, Boris Žitnik i Plamenko Barišić.

Moderator okruglog stola Ivan Maglić sa sudionicima rasprave: Borisom Žitnikom, Goranom Mrvošem i Plamenkom Barišićem; Izvor: HGK.

Mrvoš je istaknuo da je turistička branša izvozno orijentirana pa tvrtke moraju pratiti globalne trendove u digitalizaciji kako bi bile konkurentne. "Digitalizacija je uzela maha u turističkoj branši, svo osoblje je tehnički opremljeno i povezano, marketing je automatiziran i sve će to samo više rasti. Analitika i podaci koji se prikupljaju tijekom rada iznimno su bitni za bolju prodaju u budućnosti. Što se tiče poslovnih rješenja, to još uvijek radimo najviše, ali u zadnje vrijeme nam klijenti dolaze s poslovnim problemima koje moramo sami analizirati i pronaći rješenje jer oni nemaju poslovne analitičare", pojasnio je Mrvoš, dodajući da se kupci trebaju otvarati i postavljati ljude iz IT-a da sugeriraju upravi u kojem smjeru treba ići. "Jedina konstanta u branši je promjena, moramo stalno raditi na novim stvarima i ići korak dalje", zaključio je Mrvoš.

"Bez poslovnih rješenja danas IT-tvrtke ne mogu biti konkurentne, ali moramo mijenjati postojeće modele ugovaranja. Klijenti ne znaju što žele pa traže testiranje rješenja i sudjelovanje IT-tvrtki u podjeli rizika pri implementaciji novih projekata. Mi trebamo s klijentima zajednički osmišljavati rješenja, ali i imati prava na pogrešku. Moramo biti efikasniji i smanjiti rizik od neuspjeha", istaknuo je Barišić, uz napomenu da je 70 posto ukupne imovine koja sudjeluje u BDP-u u vlasništvu države, a ona BDP-u doprinosi sa samo 15 posto. "Dakle, ovih 30 posto privatnika razmišlja kako unaprijediti poslovanje, ulagati i razvijati se. Država je spora, nema ljudi i kapaciteta te se mora otvoriti privatnom sektoru da se projekti, naročito oni iz EU-domene, što bolje pripreme, a tu nam puno pomaže i HGK", kazao je Barišić, dodavši da se industrija brzo mijenja, što zahtijeva ogromne investicije, prvenstveno u ljude.

Maglić je naglasio da je hrvatski IT otporan i razumije trendove, a Žitnik istaknuo da razvoj sektora dosta ovisi o rastu gospodarstva jer ako je ekonomija generalno slaba, nema ni potražnje pa se poslovanje odvija puno teže.