Jedinstvenim digitalnim tržištem do 415 milijardi eura dodatnog rasta europske ekonomije

HGK
Branko Baričević, Andrus Ansip, Luka Burilović i Andrej Plenković
Vrijeme održavanja: 13.02.2018.   /   Rok prijave: 10.02.2018.

„Iako je ulaskom Hrvatske u EU došlo do povećanja ukupne robne razmjene, Hrvatska do sada nije u potpunosti uživala u prednostima jedinstvenog digitalnog tržišta, primarno u pogledu slobode kretanja roba. Usvajanje novih pravila o online trgovini na razini EU svakako će doprinijeti bržoj, jednostavnijoj i uspješnijoj e-trgovini. Iako po statističkim pokazateljima Hrvatska nije pri vrhu EU zemalja po pitanju digitalne ekonomije, želim istaknuti kvalitetu i snagu hrvatske IT industrije koja je po svojim kadrovima i proizvodima istinska snaga hrvatskog gospodarstva i glavni ambasador hrvatske industrije u zemlji i inozemstvu“, istaknuo je predsjednik HGK Luka Burilović na konferenciji Jedinstveno digitalno tržište – izazovi digitalne transformacije poslovnog sektora u organizaciji Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj i Hrvatske gospodarske komore.

Predsjednik Vlade Andrej Plenković kazao je kako će se u naredna dva desetljeća svijet promijeniti kao nikad do sad jer živimo u vrijeme digitalne revolucije koja korjenito mijenja naše gospodarstvo i živote. „Dvije trećine budućih zanimanja današnjih prvašića uopće ne postoji, onda je jasno koliko će tehnologija transformirati tržište rada. Premda već sad 90 posto svih poslova zahtjeva digitalne vještine, njih ne posjeduje 37 posto stanovništva, a da se to promijeni treba djelovati na tri razine: jačati digitalne vještine ljudi, poticati razvoj digitalne ekonomije i treće, modernizirati javnu upravu“, poručio je Plenković.

Branko Baričević, voditelj Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj izjavio je kako je jedinstveno digitalno tržište jedan od deset prioriteta EK. “Nadam se da će ova konferencija potaknuti nove pristupe, posebno u gospodarskom aspektu“, naglasio je.

Potpredsjednik EK nadležan za jedinstveno digitalno tržište Andrus Ansip rekao je da u EU još uvijek nemamo jedinstveno digitalno tržište, već 28 zasebnih. „U nekim područjima smo došli do konsenzusa, ukinuli smo roaming, geoblocking, liberalizirali pristup digitalnim sadržajima. Drago mi je da ste i vi ove godine odlučili uvesti pametne kartice koje olakšavaju pristup digitalnim sadržajima za građane, ali tu morate biti jako strpljivi. Naša iskustva iz Estonije pokazuju da te pametne kartice i digitalne potpise ljudi prihvaćaju polako, godinama. U Estoniji smo uštedili 2 posto BDP-a korištenjem digitalnih usluga koje su danas jako raširene, a to je ravno našem godišnjem obrambenom proračunu. U Hrvatskoj je najveći problem visoka cijena povezivanja na internet, u EU se na to u prosjeku troši 1,2 posto prihoda, a u Hrvatskoj 2,9 posto prihoda, to je problem koji treba adresirati“, poručio je Ansip koji je u sklopu konferencije održao Dijalog s građanima, format neposredne komunikacije EK s javnošću putem kojeg se želi osnažiti razmjena mišljenja s građanima o budućim pravcima razvoja EU, a u kojem su svi sudionici bili u prilici izravno postaviti pitanje potpredsjedniku EK.

Potpredsjednik HGK za međunarodne poslove i EU Želimir Kramarić predstavio je rezultate ankete o digitalnom poslovanju i očekivanjima koju Komora provodi među poduzetnicima. „Danas tek 7 posto MSP-ova u EU prodaje svoje proizvode van granica vlastite zemlje i tu je nužna promjena. Procjenjuje se da uspostavom jedinstvenog digitalnog tržišta možemo ostvariti 415 milijardi eura dodatnog rasta europske ekonomije, otvoriti radna mjesta i povećati globalnu konkurentnost“, istaknuo je Kramarić, dodavši da je prije svega potrebno ukloniti regulatorne prepreke kako bi se taj potencijal realizirao.

„Strategija jedinstvenog digitalnog tržišta zapravo počiva na tri temeljna stupa: prvi je lakši online pristup digitalnim dobrima i uslugama, drugi je okruženje u kojem digitalne mreže i usluge mogu napredovati, a treći je digitalizacija kao pokretač rasta. Digitalna ekonomija ogroman je potencijal za europske poduzetnike, osobito MSP-ove, ali samo 2 posto europskih poduzetnika u potpunosti koristi prednosti novih digitalnih mogućnosti“, naglasio je Kramarić, uz napomenu kako prema DESI Indexu (Digital Economy and Society Index) Europa napreduje, ali da u Hrvatskoj stanje još uvijek nije zadovoljavajuće (na 24. smo mjestu od 28 država članica).

Istraživanje provedeno na 770 domaćih tvrtki pokazuje kako ih većina (56 posto) smatra da kod nas ne postoji dovoljno kvalitetna IT infrastruktura za uspješno poslovanje. Iako ispitani poduzetnici imaju povjerenja u digitalne tehnologije (čak 91 posto njih) tek ih 42 posto koristi digitalni potpis. Vlastitu internet stranicu ima 82 posto tvrtki, a velika većina onih koji je nemaju spada u mikropoduzetnike (85 posto).

Ispitanici kao najveće prednosti digitalne tehnologije ističu brže procedure (78 posto), manje papirologije (71 posto) i jednostavnost (57 posto). Da domaće tvrtke iz istraživanja jasno prepoznaju kolika je važnost uspostave jedinstvenog digitalnog tržišta na području EU pokazuju brojke, čak 76 posto njih ocijenilo je uspostavu takvog tržišta kao vrlo važnu i važnu.

Kontakti

  • Odjel za EU poslove, fondove i programe Tel: +385 1 456 1652 Email: eu@hgk.hr
  • Anamarija Petrov viši stručna suradnica Tel: +385 1 456 1609 Email: apetrov@hgk.hr
  • Danijela Pečevski viša stručna suradnica Tel: +385 1 456 1652 Email: dpecevski@hgk.hr