Inflacija u svim članicama EU u siječnju


Objavljeno: 24. 02. 2017. , Ažurirano: 24. 02. 2017.


Podatci za siječanj potvrđuju prestanak snažnih deflacijskih pritisaka na potrošačke cijene u Europi koji su primarno proizlazili iz pada cijena sirovina (osobito sirove nafte i hrane) na globalnom tržištu.

Naime, kod svih je članica EU bez iznimke u siječnju ostvaren godišnji rast cijena (od 0,2% u Irskoj do 3,1% u Belgiji), što nije zabilježeno u posljednje četiri godine. U Hrvatskoj potrošačke cijene rastu na godišnjoj razini posljednja tri (prema harmoniziranom indeksu) odnosno dva mjeseca (prema nacionalnom indeksu). Kada se uspoređuje s ostalim članicama EU, dinamika inflacije u Hrvatskoj u siječnju s razinom od 0,9% (ista stopa je izražena i nacionalnim indeksom) bila je među najnižima (0,8 postotnih bodova ispod prosjeka EU), a nižu stopu imale su samo Irska, Rumunjska, Bugarska, Danska i Cipar. No, pritom treba primijetiti da je raspon ostvarene inflacije među članicama EU sada znatno uži nego što je bio prije. Sužavanje raspona uočljivo je u posljednje tri godine, što koincidira s početkom pada cijena sirove nafte. Sada razlika između najniže i najviše razine inflacije iznosi 2,9 postotnih bodova, dok je u prijašnjim godinama iznosila i više od 15 postotnih bodova.

Od početka 2016. godine svjetske cijene nafte počele su se oporavljati te postupno "hvatati" razine iz prethodne godine, a sam se međugodišnji rast počeo formirati od ljeta i trenutno iznosi 73% (godišnji rast prosječne cijene nafte Brent u siječnju). U Hrvatskoj je prvi međugodišnji rast cijena naftnih derivata zabilježen u prosincu prošle godine, a u siječnju je iznosio 12,8%, što smješta Hrvatsku među članice s nižim rastom i ispod prosjeka Unije (13,9%). Naime, kod svih članica zabilježen je godišnji rast cijena ove robe osim na Malti (-1,6%), a najveći u Estoniji (21,5%). No, kako su kod zemalja različiti ponderi za ovu vrstu robe u indeksu potrošačkih cijena, izravni utjecaj na sam indeks je različit. Hrvatska ima ponder koji je nešto veći od prosjeka EU (4,302 prema 4,075) pa je i izravni utjecaj cijene ove vrste robe nešto veći.

Pored cijena nafte, bitan utjecaj u oblikovanju indeksa potrošačkih cijena imaju i cijene hrane, koje na globalnom tržištu, poput cijena nafte, mijenjaju smjer kretanja. Naime, svjetske cijene hrane također su se početkom prošle godine počele oporavljati nakon trogodišnjeg pada, a sredinom godine su počele rasti na godišnjoj razini (u siječnju ove godine 16,4%). Kako cijene hrane imaju u većini članica relativno visoke pondere u indeksu potrošačkih cijena, vrlo su relevantne u oblikovanju cijelog indeksa. Ponderi cijena hrane također se razlikuju od zemlje do zemlje (ovisno o strukturi potrošnje kućanstava), a Hrvatska se nalazi u skupini onih s najvećim na razini od 18,1% (najveći ima Rumunjska od 29%, a najmanji Ujedinjena Kraljevina od samo 9%). Rast cijena hrane na godišnjoj razini u Hrvatskoj je iznosio 2,6%, što je među većim stopama u usporedbi članica, čime je i njegov doprinos inflaciji potrošačkih cijena bio značajniji.

Godišnji rast cijena hrane i nafte trebao bi se zadržati tokom cijele godine, što će, uz daljnji oporavak potražnje, utjecati na jačanje inflatornih pritisaka, iako će oni ostati ograničeni. Tako se očekuje kretanje potrošačkih cijena u zoni blage inflacije u EU i većem dijelu svijeta pa tako i u Hrvatskoj, koji su dosad imali jake deflacijske pritiske s troškovne strane.