Korupciju treba kontinuirano i odlučno iskorjenjivati na svim razinama

"Korupcija je globalni problem o kojemu treba otvoreno govoriti i u kontekstu hrvatskoga gospodarstva. Prodire u sve segmente društva, izravno ugrožava ljudska prava, pogubno utječe na moral i vrijednosti društva, razvoj poduzetništva te uopće na prosperitet države, stoga joj se nužno odlučno, učinkovito i sustavno suprotstavljati i sprječavati takve pojave", istaknuo je potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher, otvarajući javno-privatni dijalog Jačanje integriteta hrvatskih tvrtki u suzbijanju korupcije – izazovi i mogućnosti, koji je povodom obilježavanja Svjetskog dana borbe protiv korupcije održan 7. prosinca u HGK.

Za Hrvatsku su uočeni pozitivni pomaci. Prema indeksu percepcije korupcije, koji je objavio Transparency International, Hrvatska je na 50. mjestu s 51 bodom te se u odnosu na prethodnu godinu pomaknula za tri boda i prešla granicu od 50 bodova, našavši se time u društvu manje korumpiranih država. Najmanje korumpirane države u 2015. su bile Danska, Finska, Švedska, Novi Zeland te Nizozemska i Norveška.

"Korupcija izrazito nepovoljno djeluje na ekonomsku učinkovitost, osobito na reputaciju tvrtki, povećava troškove i rizike poslovanja, odbija ulagače te smanjuje dobit i konkurentnost. Stoga je važno razvijati svijest o njenoj štetnosti, suzbijati svaku koruptivnu praksu u duhu društveno odgovornog poslovanja i dobroga korporativnog upravljanja te djelovati preventivno, koristeći se raspoloživim antikorupcijskim alatima", istaknuo je Zaher, dodajući da napori u iskorjenjivanju korupcije moraju biti kontinuirani i odlučni na svim razinama u javnom i privatnom sektoru.

Voditeljica Odjela za političko izvještavanje i analize Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Mirella Rašić; Izvor: HGK.

"Detekcije koruptivnih rizika i jačanja svijesti rukovodstva i svih zaposlenika, ali i svih partnera u poslovanju na razini tvrtke, potiču se donošenjem Programa usklađenosti i kodeksa etike u poslovanju. Prihvaćanje i primjena Kodeksa etike u poslovanju, koji je donijela HGK, također je učinkovit i koristan instrument u ostvarivanju tog cilja", istaknuo je Zaher te dodao da samo sustav oslobođen korupcije omogućuje svim sudionicima ravnopravno natjecanje u tržišnoj utakmici, povećanje dobiti i veću konkurentnost, smanjenje rizika, privlačenje investitora i zapošljavanje najkvalitetnijega kadra.

"Korupcija je ozbiljan izazov za sva društva, a iznimka u tome nisu ni EU i njezinih 28 članica koje korupcija košta 120 milijardi eura", istaknula je voditeljica Odjela za političko izvještavanje i analize Predstavništva Europske komisije u Hrvatskoj Mirella Rašić, navodeći da će najnoviji rezultati istraživanja percepcije korupcije biti objavljeni 9. prosinca na Svjetski dan borbe protiv korupcije. Prema istraživanju iz 2015. godine fokusiranom na tvrtke iz ključnih gospodarskih sektora, četiri od deset tvrtki tvrde da im je korupcija značajan problem, ali ne i glavni: tu su i porezne stope, promjene zakona te nepotizam i klijentelizam. Više od 70 posto ljudi korupciju smatra raširenom, a tako i davanje mita i zlouporabu ovlasti. Slični su pokazatelji istraživanja i u RH. "Nadamo se da će ovogodišnji rezultati biti optimističniji. Hrvatskoj je potrebna zdrava poslovna klima, generiranje rasta, zapošljavanja i investicija", istaknula je Rašić, naglašavajući važnost transparentnosti koja će olakšati javno djelovanje te učinkovitu provedbu zakona.

Sudionice i moderatorica prvog panela; Izvor: HGK.

Rezultate istraživanja procjene korupcije u Hrvatskoj u 2016. godini iznijela je Ana Hećimović, istraživačica javnih politika udruge Partnerstvo za društveni razvoj. Istraživanje je provedeno u sklopu projekta SELDI – sustava za praćenje korupcije, provedenih u devet zemalja jugoistočne Europe. "Korupcijski pritisak u pojedinim je zemljama oslabio, no značajnijeg napretka nije bilo. U Hrvatskoj je taj pritisak u ovoj godini porastao, a bilježi se u situacijama kad se od građana traži mito, ali kojega građani više nisu spremni davati", napomenula je Hećimović.

U panel-raspravi Zakonodavni okvir za suzbijanje korupcije, koji je moderirala Daria Krstičević, samostalna savjetnica u HGK, istaknula je da je integritet hrvatske države ojačan u borbi protiv korupcije od zakonodavnog okvira do sudske prakse. Vanda Božić s Katedre za kazneno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu, istaknula je kako je Hrvatska uskladila nacionalno zakonodavstvo s europskim te ima razvijen zakonodavni okvir za suzbijanje korupcije. Broj je kaznenih prijava za koruptivne radnje porastao, a i broj osuda. "Od 2002. do 2010. godine, broj optužbi porastao je s 872 na 1433 prijave, s 295 na 467 optužbi te sa 111 na 236 osuđenih", iznijela je Božić.

Maja Baričević, načelnica Sektora za suzbijanje korupcije Ministarstva pravosuđa RH, istaknula je povećanje političke volje za borbu protiv korupcije, Strategiju od 2015 do 2020. godine te realizaciju Akcijskog plana. "Država treba pružiti uvjete pojedincima – zviždačima koji prijavljuju korupciju te osmisliti sustav njihove zaštite", navela je Baričević.

Sudionice drugog panela; Izvor: HGK.

Ravnateljica Hrvatskoga poslovnog savjeta za održivi razvoj – HR PSOR Mirjana Matešić, naglasak stavlja na transparentnost poslovanja tvrtki i njihova društveno odgovornog ponašanja. Oko 200 tvrtki prepoznalo je u Hrvatskoj važnost nefinancijskih učinaka, a za 70 velikih kompanija u RH bit će od sljedeće godine i obveza izvještavanja u skladu s Direktivom EU o nefinancijskom izvještavanju.

U drugom panelu Izazovi provedbe – samoregulacija u poslovanju, koji je moderirala Sunčanica Skupnjak Kapić, glavna tajnica ICC-a Hrvatska, predstavljeni su praktični alati Međunarodne trgovačke komore (ICC) koji imaju važnu ulogu instrumenata samoregulacije i putokaza za vlade u njihovim nastojanjima u borbi protiv korupcije. Snježana Bahtijari, direktorica marketinga komunikacija i DOP-a, Ericsson Nikola Tesla, kompanije koja je po šesti put ove godine nagrađena u istraživanju Indeks-a DOP-a, istaknula je da se ne treba bojati nefinancijskog izvještavanja, kojeg Ericsson Nikola Tesla dugi niz godina provodi. "Radimo, poslujemo i ponašamo se odgovorno", kazala je Bahtijari.

Sudionici i uzvanici događanja; Izvor: HGK.

Direktorica Ureda za usklađenost i potporu Upravi Hrvatske poštanske banke Lucia Ana Tomić, istaknula je da je Međunarodna trgovačka komora (ICC) 1977. godine donijela Pravila o borbi protiv korupcije, ali i niz drugih alata. Compliance programi, primjeri dobre prakse, pojavljuju se kada su uočene nepravilnosti, i to ponajprije u financijskim i farmaceutskim kompanijama. Primjer uvođenja Compliance programa, sustava pravila, politika te procedura u Plivu, predstavila je Jadranka Berković, direktorica Compliance SEE Region & EU Transplanta Pliva Hrvatska.

Organizatori skupa bili su Međunarodna trgovačka komora Hrvatske (ICC Hrvatska) i Hrvatska gospodarska komora, u suradnji s Veleposlanstvom Kraljevine Norveške.