HGK podupire nove, povećane kvote za strane građevinske radnike

HGK
Potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj

"Pozdravljamo odluku Vlade o dodatnom odobrenju i povećanju kvota u građevinskom sektoru. Ta interventna i hitna mjera omogućit će očuvanje radnih mjesta u građevinskim tvrtkama koje će opstati na tržištu samo ako na vrijeme završe sve ugovorene poslove. No, tu ne treba stati. Mi ćemo zajedno s Ministarstvom znanosti i obrazovanja te Ministarstvom gospodarstva, poduzetništva i obrta i dalje raditi na stalnom obrazovanju i prekvalifikacijama radnika te promicanju sustava dualnog obrazovanja koje će omogućiti budućim naraštajima da po završetku škole bude osposobljeni za izazovna i zahtjevna tržišta'', rekla je potpredsjednica HGK za graditeljstvo, promet i veze Mirjana Čagalj.

Dualno obrazovanje vidimo kao dugoročno rješenje jer se pokazalo da u Hrvatskoj postoji problem funkcioniranja tržišta rada, pa je u sustavu nastao neravnomjeran odnos između potrebne i educirane radne snage, pojašnjava Čagalj.

Naime, prošle je godine prvi put nakon 2005. po dvoznamenkastoj stopi porastao broj izdanih građevinskih dozvola i predviđene vrijednosti radova. U odnosu na 2015., u prošloj je godini za nekoliko postotaka porastao fizički obujam građevinskih radova, a prema trendu rasta izdanih građevinskih dozvola i vrijednosti novih narudžbi za radove, predviđa se sličan scenarij u budućem srednjoročnom razdoblju.

Poznato je kako građevinske tvrtke imaju velikih problema s nedostatkom kvalitetne radne snage i zato svakodnevno pokušavaju održavati stabilnim svoje poslovanje. Bez obzira na to što je broj nezaposlenih u Hrvatskoj još uvijek velik, hrvatski poslodavci na tržištu rada ne mogu pronaći dovoljan broj radnika s traženim vještinama i kvalifikacijama, posebice za građevinske poslove.

Postavlja se pitanje zašto dolazi do nedostatka kvalificirane radne snage u graditeljstvu. Odgovor je na to pitanje u tome što je sada građevinska aktivnost kudikamo ispod razine iz 2008. godine jer se posljednjih godina nije dogodio nikakav važan razvojni i investicijski zamah. Drugi je odgovor u tome što većina hrvatskih značajnih građevinskih tvrtki nije organizacijski i tehnološki prilagođena izmijenjenoj strukturi radova i snažnom pritisku inozemne konkurencije. Mikro i male građevinske tvrtke, kojih je Hrvatskoj više od 90 posto, u želji za preživljavanjem na tržištu, brzo su se osposobile za energetsku obnovu zgrada, rekonstrukcije, adaptacije i manje investicijske zahvate.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku te ostalih izvora, u Hrvatskoj postoji samo sedam značajnih građevinskih tvrtki, među kojima su četiri u visokogradnji i tri u niskogradnji. Zaključuje se kako su se na tržištu najbolje snašle građevinske tvrtke koje i sa smanjenim brojem zaposlenih uspješno rade bez obzira na nove uvjete.

Osim toga, potrebno je izmijeniti i dopuniti neke članke u postojećem Zakonu o strancima kako bi se to područje fleksibilnije reguliralo. Većim uvozom inozemnih kvalificiranih radnika, kojih na hrvatskoj burzi jednostavno nema, građevinske tvrtke mogu postati konkurentnije, a sama usluga jeftinija.