Godišnja inflacija ponovno nešto viša u gotovo svim članicama EU

Pixabay
Pod utjecajem stabiliziranja globalnih cijena sirovina na višim razinama te snažnijom potražnjom, potrošačke cijene ove se godine kreću u zoni blage inflacije na području cijele EU (u travnju 2,0%).

Tako je u travnju kod svih članica ostvaren njihov godišnji rast, i to u uskom rasponu od 0,6% u Rumunjskoj do 3,6% u Estoniji. Rast potrošačkih cijena u Hrvatskoj bio je ispod prosjeka rasta u EU (za 0,6 postotnih bodova) i sedmi najniži, na razini od 1,4%. Nakon usporenja u ožujku, ubrzanje godišnje inflacije zabilježeno je kod 22 članica EU, među kojima se nalazila i Hrvatska.

Terminske cijene sirove nafte tipa Brent u travnju bile su više za 24,4%, a cijene hrane (prema indeksu Organizacije za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda) za 9,9% u odnosu na isti mjesec prošle godine. Istodobno su maloprodajne cijene goriva i maziva za automobile bile više za 11% u EU, a u Hrvatskoj je rast bio nešto blaži (9,7%). Suprotno tomu, maloprodajne cijene hrane su u Hrvatskoj rasle (3,7%) iznad prosjeka EU (1,7%), čime su, uz viši ponder (za četiri strukturna boda), cijene hrane imale veći izravni utjecaj na rast agregiranog indeksa potrošačkih cijena nego u europskom prosjeku.

Ove će godine pritisak na godišnji rast potrošačkih cijena, koji će proizlaziti iz viših cijena sirovina, ublažiti i dalje trom oporavak tržišta rada koji je prisutan u većini članica te ograničiti veći rast inflacije. Europska komisija (EC) predviđa razinu inflacije ove godine od 1,8% (na području EU) odnosno 1,7% (na području EMU i u Hrvatskoj). Inflacija bi trebala ostati u zoni blagog rasta i sljedeće godine – EC predviđa čak i nižu razinu, i za EU (1,7%), i za eurozonu (1,4%), i za Hrvatsku (1,6%), što znači prolongiranje ekspanzivnih monetarnih politika (i niskih kamatnih stopa) na području Europe.