Sudionici okruglog stola
Izvor: HGK

Okrugli stol o mirenju: Svima je u interesu brzo i učinkovito rješavanje sporova


Objavljeno: 15. 03. 2017. , Ažurirano: 15. 03. 2017.


"Budući da živimo u potrošačkom društvu, izrazito je važno razgovarati o pravima potrošača i alternativnim rješavanjima sporova", istaknuo je potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher na petomu Okruglom stolu o mirenju, održanom 15. ožujka u HGK. Dodao je da je važna ravnoteža između onih koji pružaju i onih koji primaju usluge, bez obzira na to o kojoj je djelatnosti i kojim potrošačima riječ. "Posrijedi je odnos u kojem, primjerice, jedna strana zna biti zakinuta za odgovarajuću uslugu ili proizvod. Doda li se, pak, tome stanje u hrvatskom sudstvu gdje pojedini sporovi često dugo traju, centri za mirenje u budućnosti bi trebali biti snažnije mjesto za uspostavu te ravnoteže, čemu bi svoj obol trebali dati i svi relevantni dijelovi društva", kazao je Zaher.

JosipZaher_800x450.jpg

Potpredsjednik HGK za turizam, trgovinu i financije Josip Zaher; Izvor: HGK.

Predsjednik Centra za mirenje Krešimir Sajko naglasio je da su potrošači najveća gospodarska skupina čiji se glas mora čuti. "Znanjem, energijom i iskustvom nastojimo promicati upravo njihovu zaštitu", istaknuo je.

Viša stručna suradnica u Ministarstvu gospodarstva, poduzetništva i obrta Anda Kostijal naglasila je da su potrošači vrlo važna karika u gospodarskom lancu. "Hrvatska prednjači u poraznoj statistici prekogranične kupovine roba i usluga. Razlog je tomu ponajprije nepovjerenje u kupovinu na stranim tržištima, ali i činjenica da se nemaju kome obratiti ako pritom dođe do problema", istaknula je.

Dobar je način u rješavanju takvih postupaka uspostava tijela za alternativno rješavanje potrošačkih sporova i centara za mirenje, što je prepoznala i Europska komisija (EK). "Tako, ako želi, potrošač može nastaviti kupovati kod trgovca s kojim je imao određenih nesuglasica. Dakle, brzo i učinkovito rješavanje takvih sporova u interesu je svima – potrošaču, trgovcu, ali i državi", napomenula je Kostijal.

Skupna10_800x450.jpg

Peti Okrugli stol o mirenju; Izvor: HGK.

Paket koji uključuje Uredbu o online rješavanju potrošačkih sporova i Direktivu 2013/11/EU o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova, EK je donijela još 2013. godine. "A nakon mnogih 'porođajnih muka'", istaknula je Kostijal, "u Hrvatskoj je 31. prosinca 2016. godine stupio na snagu Zakon o alternativnom rješavanju potrošačkih sporova koji će, nakon što budu odabrana odgovarajuća tijela, udovoljiti svim obvezama EK. Nakon toga će se moći pokretati postupci alternativnog rješavanja potrošačkih sporova unutar EU."

Suzana Kolesar, tajnica Suda časti i Centra za mirenje pri Hrvatskoj obrtničkoj komori, istaknula je da je novi zakon nešto najbolje što se Hrvatskoj moglo dogoditi u rješavanju potrošačkih sporova. "Jer bez takve direktive i obveze primjene u nacionalnom zakonodavstvu, alternativno rješavanje potrošačkih sporova nikad ne bi dobilo toliko pozornosti u javnosti", kazala je.

S obzirom na to da je Direktiva, zapravo, kompromis iskustava i znanja osoba koje su je stvarale, a koje dolaze iz raznih država članica EU, nije bilo mnogo prostora tijekom rada na Zakonu.

Premda on ima više pluseva nego minusa, primjećuju se izazovi na kojima će trebati poraditi, poput elektroničke komunikacije između odgovarajućih tijela i stranaka, rokova te prijevoda na strane jezike.

Izmiritelj Vanja Bilić istaknuo je da se Hrvatska nalazi pred novim izazovima koje dosad nije imala u pravnom sustavu. Mirenje je dosad definirao Zakon u mirenju. Također, ono se provodilo u kolektivnim radnim sporovima i prema Obiteljskom zakonu. Uz to, objasnio je, to je prilika da se pretresu stajališta o sudovima. "Ljudi često od sudova zahtijevaju nemoguće, očekuju da su učinkoviti, jeftini i kvalitetni. Ta tri uvjeta nisu uvijek kompatibilna. K tomu, nije sud odgovoran za sve. Vrlo često smo i mi odgovorni za svoje probleme. U tom kontekstu, proces mirenja sada zahtijeva da razmislimo o tome što se dogodilo", istaknuo je.