Centar za mirenje pri HGK održao je edukaciju izmiritelja U ŽK Split održana prezentacija Stalnoga arbitražnog sudišta i Centara za mirenje pri HGK ŽK Virovitica: Održana prezentacija Stalnoga arbitražnog sudišta i Centra za mirenje pri HGK Tajnica Centra za mirenje pri HGK Mirjana Košec sudjelovala u radu plenarne sjednice FIN-NET-a u Berlinu

Centar za mirenje pri HGK održao je edukaciju izmiritelja

U ŽK Split održana prezentacija Stalnoga arbitražnog sudišta i Centara za mirenje pri HGK

ŽK Virovitica: Održana prezentacija Stalnoga arbitražnog sudišta i Centra za mirenje pri HGK

Tajnica Centra za mirenje pri HGK Mirjana Košec sudjelovala u radu plenarne sjednice FIN-NET-a u Ber...

Najčešća pitanja

Što je mirenje?

Prema Zakonu o mirenju (NN 18/2011) mirenje je svaki postupak, bez obzira na to provodi li se se u sudu, instituciji za mirene ili izvan njih, u kojem stranke nastoje sporazumno riješiti spor  uz pomoć jednog ili više izmiritelja koji strankama pomažu postići nagodbu, bez ovlasti da im nametnu obvezujuće rješenje.

Što je Centar za mirenje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori?

Centar za mirenje je institucija pri HGK koja strankama pruža usluge organizacije postupka mirenja. Osnovan je 2002. godine, sjedište mu je u Zagrebu, Rooseveltov trg 2, a kao sastavni dijelovi Centra djeluju i regionalni Centri za mirenje u županijskim komorama u Splitu, Rijeci, Puli, Osijeku, Varaždinu i Koprivnici. Također je i u svim ostalim županijskim komorama moguće dobiti informacije o mirenju kao i podnijeti prijedlog za mirenje, a i  postupci mirenja mogu se provesti u svim županijskim komorama, kako stranke ne bi morale putovati u Zagreb.

Po kojim se pravilima provodi postupak mirenja pri Centru za mirenje HGK?

Postupak mirenje provodi se prema Pravilniku o mirenju (142/2011). Stranke su ovlaštene pisanim sporazumom odustati od primjene određenih odredaba tog Pravilinika ili utvrditi drugačija rješenja, no takav njihov sporazum ne može biti u protivnosti s prisilnim odredabama važećeg Zakona o mirenju.

Smatra se da stranka koja predloži odnosno koja pristane na provođenje postupka mirenja u okviru Centra prihvaća odredbe Pravilinika Centra kao i važeće odluke Centra o troškovima mirenja.

 

Za koje se vrste sporova može pokrenuti mirenje?

Miriti se mogu sve domaće ili strane, fizičke ili pravne osobe u građanskopravnim sporovovima, uključujući i sporove iz trgovačkih, radnih i drugih imovinskopravnih odnosa u stvarima u kojima stranke mogu slobodno raspolagati, ako za neke od tih sporova posebnim propisom nije određeno nešto drugo, Najčešće se radi o sporovima iz ugovornih odnosa,  s domaćim ili s međunarodnim obilježjem.

 

Kako pokrenuti postupak mirenja?

Postupak mirenja pokreće se podnošenjem prijedloga za pokretanje postupka mirenja a može se  poslati faxom, mailom, poštom ili online link http://www.hgk.hr/obrazac-za-podnosenje-prijedloga-za-provodenje-mirenja?category=210. Obrazac prijedloga nalazi se na našoj web stranici, ali ne mora biti u takvom obliku. Predlagatelj u prijedlogu navodi opće podatke o sebi i protustranci, kontakt podatke, te kratki opis spora.

Je li za pokretanje mirenja potrebno prethodno sklapanje sporazuma o mirenju?

Za pokretanje postupka mirenja nije potrebno prethodno sklapanja sporazuma o mirenju.

Stranke mogu  prehodno sklopiti sporazum o mirenju.

To mogu činiti na dva načina: 

1) u okviru tzv. glavnog ugovora, ugornom klauzulom kojom utvrđuju da će sve njihove eventualne ugovorne sporove rješavati mirenjem u okviru Centra za mirenje pri HGK, ili

2) posebnim sporazumom koji zaključuju nakon što je između njih došlo do spora da će nastali spor riješavati pred navedenim Centrom.

Tekst sporazuma o mirenju koji se zaključuje nakon izbijanja spora, osim predviđene obveze mirenja, može sadržavati ime izmiritelja,datum početka mirenja o biti spora, relevantne podatke o zastupanju stranaka, način održavanja odvojenih sastanaka, mogućnost da određene osobe koje nisu stranke prisustvuju mirenju, zatim odredbe o uništavanju bilježaka koje se vode tijekom mirenja.

Na koje se sve načine može ugovoriti mirenje pri Centru za mirenje prije nastanka spora?

Mirenje se može ugovoriti uvrštavanjem klauzula o mirenju u glavni ugovor.

Postoje četiri vrste takvih klauzula, koje se dalje navode:

Klauzula A)  - ugovorna klauzula koja utvrđuje fakultativno mirenje,

Klauzula B) -   klauzula o obvezi razmatranja mogućnosti mirenja,

Klauzula C) -  klauzula o provođenju obveznog mirenja u određenom roku,

Klauzula D) - kombinirana   klauzula o mirenju i arbitraži, kojom se utvrđuje mirenje, a ako nastali spor ne bude riješen nagodbom, određuje se rješavanje spora u arbitražnom postupku npr. u okviru  Stalnog arbitražnog sudišta pri HGK ili pred nekim drugim arbitražnim sudom.

Navodimo pojedinosti o tim vrstama ugovornih klauzula :

Klauzula  A )

Klauzula o fakultativnom mirenju koje dopunjuje klauzulu o rješavanju spora pred  državnim sudom ili arbitražom: 

"Bez obzira na ugovoreno rješavanje spora pred ugovorenim sudom ili arbitražom, stranke mogu spor pokušati riješiti mirenjem pri Centru za mirenje Hrvatske gospodarske  komore."

Klauzula  B)

Klauzula kojom se stranke obvezuju prije pokretanja sudskog ili arbitražnog spora pokušati riješiti spor mirenjem

"U slučaju sporova iz ovog ugovora ili u vezi s njim, uključujući i sporove koji se  odnose na pitanja njegovog valjanog nastanka, povrede ili prestanka, kao i na pravne učinke koji iz toga proistječu, stranke će najprije zajedno razmotriti mogućnost rješavanja tih sporova mirenjem pri Centru za mirenje Hrvatske gospodarske komore."

Klauzula C)

Klauzula o obvezi mirenje u određenom roku:

"Svi sporovi koji proizlaze iz ovog ugovora ili u vezi s njim, uključujući i sporove koji se odnose

na pitanja njegovog valjanog nastanka, povrede ili prestanka, kao i na pravne učinke koji iz toga proistječu, uputit će se na mirenje pri Centru za mirenje Hrvatske gospodarske komore. Ako ti sporovi ne budu riješeni mirenjem u roku od [30] dana od dana podnošenja prijedloga za pokretanje postupka mirenja ili u drugom roku o kojem se stranke dogovore, stranke neće imati nikakvih daljnjih obveza prema ovoj odredbi."

Klauzula D)

Klauzula o mirenje koja utvrđuje da ako spor ne bude riješen nagodbom, treba se spor rješavati u arbitražnom postupku npr. u skladu s pravilnikom o arbitraži pri Stalnom arbitražnom sudištu HGK (Zagrebačka pravila):

"Svi sporovi koji proizlaze iz ovog ugovora, uključujući i sporove koji se odnose na pitanja njegovog valjanog nastanka, povrede ili prestanka, kao i na pravne učinke koji iz toga proistječu pokušat će se riješiti mirenjem pri Centru za mirenje Hrvatske gospodarske komore. Ako ti sporovi ne budu riješeni mirenjem u roku od [30] dana nakon podnošenja prijedloga za pokretanje postupka mirenja ili u drugom roku o kojem se stranke dogovore, oni će se konačnoriješiti arbitražom u skladu s važećim Pravilnikom o arbitraži  pri Stalnom arbitražnom sudištu HGK  (Zagrebačkim pravilima).

 

Koje su prednosti ugovornih klauzula o mirenju?

Prednosti ugovornih klauzula o mirenju mnogostruke su. Njihovim se korištenjem stvaraju pretpostavke za provođenje učinkovitog mehanizma rješavanja sporova. Nakon nastajanja spora, u situaciji kada je povjerenje između stranaka zapalo u krizu komunikacije, ugovorne klauzule o mirenju omogućuju lakši put ka pregovorima.

Uvrštavanje klauzule o mirenju u ugovor strankama omogućuje provođenje mirenja bez opasnosti da će se to shvatiti kao slabost jedne od stranaka nakon nastanka spora. Ugovorne klauzule o mirenju svojevrstan su zalog da će se postupak mirenja  pokrenuti, te da stranke smatraju da mirenjem trebaju riješiti spor.

Kakav je tijek postupka mirenja u okviru Centra za mirenje pri HGK?

Mirenje se provodi na način o kojem su se stranke sporazumjele, sve u okviru

Zakona o mirenju (NN 18/2011 i Pravilnika o mirenju (NN 142/2011). Po primitku prijedloga za provedbu mirenja, djelatnici Centra za mirenje stupaju u kontakt s protustrankom. Protustranci se prosljeđuje prijedlog za provođenje mirenja uz pismeni dopis koji sadrži opće informacije o mirenju. Protustranci se tom prilikom mogu proslijediti i drugi dokumenti koje je dostavio predlagatelj mirenja. Sve informacije koje su zaprimljene od strane predlagatelja prosljeđuju se protustranci, osim ako jedna od stranaka izričito ne zahtjeva suprotno. Pritom Centar za mirenje pri HGK nastupa kao posrednik koji pospješuje komunikaciju između stranaka, a u cijelom postupku zadržava svoju nezavisnu i nepristranu ulogu. Ako se stranke nisu drukčije sporazumjele, mirenje počinje prihvaćanjem prijedloga za pokretanje postupka mirenja. Ako se druga stranka u roku od 15 dana od dana kada je primila prijedlog za vođeneje postupka mirenja, ili u drugom roku za odgovor naznačenom u prijedlogu, ne izjasni o prijedlogu, smatra se da prijedlog za mirenje nije prihvatila.

Ako protustranka prihvati prijedlog za pokretanje postupka mirenja, sljedeći je korak imenovanje izmiritelja. Centar za mirenje ima Listu izmiritelja (NN 34/2010; 48/2011; 

155/2013), no stranke za izmiritelja mogu imenovati i osobu koja nije na navedenoj listi. Nakon imenovanja izmiritelja dogovara se datum i vrijeme održavanja mirenja, koje se održava u prostorijama Centra za mirenje. Na prvom zajedničkom sastanku izmiritelja i stranaka izmiritelj u pravilu daje riječ jednoj od stranaka, koja iznosi svoje viđenje spora, a potom isto pravo dobiva i druga stranka. Mirenje se može nastaviti u prisustvu obje stranke ili izmiritelj stranke može razdvojiti i održavati odvojene sastanke. Postane li u toku odvojenih sastanaka razvidno da bi se stranke mogle nagoditi, izmiritelj ih ponovno okuplja na zajedničkom sastanku, gdje stranke započinju konkretne pregovore o nacrtu sadržaja nagodbe. S vremenom se uloga izmiritelja mijenja od one aktivnog sudionika, koji stranke kroz razgovor pokušava navesti na realno sagledavanje spora, do pasivnog promatrača koji se povlači u trenutku kada postane razvidno da stranke razgovaraju na produktivan način. Osim toga, u praksi se često događa da izmiritelj postane osoba koja prenosi stranačke ponude i protuponude jer su stranke u pravilu sklonije razmotriti (protu)ponudu koju prenosi izmiritelj kao treća nezavisna i nepristrana strana. Mirenje se uspješno okončava sklapanjem nagodbe.

Utječe li sudjelovanje u postupku mirenja pred Centrom na pokretanje ili vođenje već pokrenutog sudskog ili arbitražnoga postupka?

Ako su se stranke sporazumjele o provođenju mirenja pred Centrom, trebaju se suzdržati od pokretanja drugih sudskih ili arbitražnih postupaka za rješavanje spora o kojem se mirenje provodi, osim ako je to neophodno za očuvanje njihovih prava.

Ako su se stranke, ugovarajući nadležnost Centra obvezale da tijekom točno određenog vremenskog razdoblja ili do nastupa točno određenog uvjeta neće pokretati ili nastavljati sudske, arbitražne ili druge postupke, takav sporazum ima obvezujući učinak. S druge strane, ako su stranke pokrenule sudski ili arbitražni postupak, pa se nakon toga  sporazume da se njihov spor riješi mirenjem pred Centrom za mirenje pri HGK, može se smatrati da su time odustale od daljnjeg vođenja  sudskog ili arbitražnog postupka.

Kakav je utjecaj radnji poduzetih u postupku mirenja na sudske ili arbitražne postupke između istih stranaka o istom sporu?

U sudskom, arbitaržnom iili drugom postupku nije dopušteno davati izjave, predlagati dokaze ili podnositi drugi dokaz u bilo kojem obliku, ako se takav dokaz odnosi, pored ostalog, na činjenice da je jedna stanka predlagala ili prihvatila mirenje, izjave o činjenicama ili prijedloge koje su stranke iznosile tijekom mirenja, priznanje zahtjeva  ili činjenica tijekom postupka mirenja, isprave koje su pripremljene isključivo za potrebe mirenja.

 

Mogu li izmiritelj i osobe koje su sudjelovale u postupku mirenja svjedočiti u arbitražnom ili sudskom postupku?

To je moguće samo ako su se stranke tako sporazumjele. Ako nema o tome stranačkog sporazuma, izmiritelj i osobe koje sudjeluju u postupku mirenja pred Centrom za mirenje pri HGK u bilo kojem svojstvu, ne mogu biti prisiljeni svjedočiti u arbitražnom, sudskom ili bilo kojem drugom postupku vezano uz informacije i podatke koji proizlaze iz postupka mirenja ili su s njim povezani. Ako navedene osobe ipak svjedoče, odgovorne su za štetu koje takvim svjedočenjem uzrokuju.

Što ako, unatoč tomu što je ugovoreno mirenje, neka stranka podnese tužbu državnom ili arbitražnom sudu?

Što se tiče  odnosa postupka mirenja prema sudskom ili arbitražnom postupku o istom sporu,  ako su se  stranke ugovarajući postupak mirenja izričito obvezale da u točno određenom vremenskom razdoblju ili do nastupanja točno određenog uvjeta neće pokretati ili nastavljati sudske, arbitražne ili druge postupke, takav sporazum ima obvezujući učinak. U tom slučaju sud, arbitri ili druga tijela kod kojih se pokuša pokrenuti postupak, odbacit će na zahtjev druge stranke akt kojim se postupak pokreće ili nastavlja kao preuranjen, osim ako bi, u svjetlu svih okolnosti spora, odgoda pokretanja ili nastavljanja postupka mogla voditi teškim i nepopravljivim posljedicama.

Kakav je učinak pokretanja postupka mirenja na zastarne rokove i rokove za podnošenje tužbe?

Pokretanjem postupka mirenja zastara se prekida  u odnosu na zahtjeve koji su predmet postupka mirenja  no ako se mirenje okonča bez zaključenja nagodbe, smatra se da prekida nije bilo; međutim ako u roku od 15 dana, nakon što je postupak mirenja okončan na navedeni način, stranka podnese tužbu ili poduzme druge radnje pred sudom ili drugim nadležnim tijelom radi utvrđivanja ili ostvarenja tražbine, smatrat će se da je zastara prekinuta trenutkom pokretanja postupka mirenja. Stranke koje nastoje mirenjem riješiti spor ne gube mogućnost pokretanja sudskog, arbitražnog ili drugog postupka zbog proteka zastarnog ili prekluzivnog roka. Ako je posebnim propisom određen rok za podnošenje tužbe, taj rok ne teče dok mirenje traje, a započet će ponovno teći istekom petnaestog dana od dovršetka mirenja.

 

Koliko mirenje traje?

Mirenje je dovršeno ako se nagodba ne sklopi u roku od 60 dana od početka mirenja, odnosno u roku koji stranke sporazumno pismeno utvrde. Produženo trajanje mirenja mogu stranke ugovoriti već pri zaključenju sporazuma o mirenju ili  naknadno, tijekom postupka.

Prema dosadašnjoj praksi Centar za mirenje, često mirenje traje jedan dan - isti dan se sklapa nagodba ili se postupak mirenje obustavlja zbog nemogćnosti sklapanja nagodbe.

Završava li mirenje uvijek sklapanjem nagodbe?

Mirenje ne vodi nužno do sklapanja nagodbe. Nagodba se u određenim slučajevima neće sklopiti zbog npr. same prirode nastalog spora ili neodustajanju stranaka od svih svojih zahtjeva.

Jesu li izmiritelj i Centar za mirenje pri HGK stranke nagodbe?

Stranke nagodbe su samo stranke koje su vodile postupak mirenja.

Nagodba i učinci sklopljene nagodbe koja sadrži klauzulu ovršnosti?

Nagodba koja je sklopljena u postupku mirenja ovršna je isprava ako je u njoj utvrđena obveza na činidbu o kojoj se stranke mogu nagoditi te ako sadrži izjavu obvezanika o neposrednom dopuštenju ovrhe –  klauzulu ovršnosti.

Klauzula ovršnosti  može biti sastavni dio ugovora o nagodbi ili može biti sadržana u posebnoj ispravi koju stranke sastavljaju. Nagodba i posebna isprava o ovršnosti, ako je donesena, zaključuje se u pisanom obliku.

Stranke mirenja pri Centru  mogu se sporazumjeti i da se nagodba sastavi u obliku javnobilježničkog akta. Ovrha će se odbiti, iako postoji klauzula ovršnosti, ako sklopljena nagodbe nije bilo dopušteno, ako je nagodba  protivna javnom poretku Republike Hrvatske ili ako je sadržaj nagodbe neprovediv ili nemoguć.

Koliki su troškovi pokretanja postupka mirenja?

Troškovi pokretanja  postupka mirenja određeni su  u Odluci o troškovima u postupcima mirenja (NN142/2011). Stranke koje sudjeluju u postupcima u okviru Centra snose troškove postupka koji se sastoji od:

  • upisne takse
  • troškova nagrade izmiritelja
  • administrativnih troškova
  • materijalnih troškova postupka – putni troškovi, nagrade vještaka, troškova prevođenja i ostali troškovi

Ako drugačije nije utvrđeno ovom Odlukom, ugovaranjem nadležnosti Centra, stranke pristaju na plaćanja svih navedenih troškova. Stranke su dužne uplatiti troškove postupka na račun koji će odrediti Centar.