Broj nezaposlenih na HZZ-u najniži od 1990. godine

Prema administrativnim izvorima, ona je iznosila 13,2% te je bila niža za 1,2 postotna boda nego u prethodnom mjesecu. Usporedba s ranijim godinama onemogućena je zbog nepotpunosti podataka o stanju zaposlenosti i aktivnosti u ovoj godini i metodoloških promjena u godinama prije 2015. Stoga nam preostaje donositi zaključke o dužim trendovima na tržištu rada temeljem odnosa kretanja broja osiguranika mirovinskog osiguranja i nezaposlenih pri HZZ-u. U travnju je u odnosu na isti mjesec prošle godine broj nezaposlenih bio niži za 50 tisuća te iznosio 204.316 (najmanje od 1990. godine u ovom mjesecu u godini), a broj osiguranika je povećan za 25,9 tisuća te iznosio 1.475.786. Iako je smjer oba pokazatelja dobar (a osobito je dobro što se broj osiguranika oporavlja), ovako velika razlika u njihovoj dinamici rezultira smanjenjem kontingenta radne snage, što je dugoročno vrlo nepovoljna karakteristika tržišta rada.

Razliku u dinamici nezaposlenih i zaposlenih pokazuju i podaci iz Ankete o radnoj snazi koje mjesečno izračunava Eurostat. Prema ovom izvoru, stopa nezaposlenosti je u travnju iznosila 11,1% (2,6 postotna boda manje nego u travnju prošle godine) pri razini od 200 tisuća nezaposlenih (55 tisuća manje nego godinu dana prije) te (otprilike) 1,602 milijuna zaposlenih (4,5 tisuća manje nego godinu dana prije), odnosno pri 59 tisuća manje ekonomski aktivnih stanovnika. Iako je stopa nezaposlenosti u posljednjih godinu dana najviše pala u Hrvatskoj (i Španjolskoj), ostala je treća najviša među članicama EU, nakon Španjolske i Grčke (desezonirana peta najviša, iza spomenute dvije te Italije i Cipra).

Na veliku razliku u dinamici u segmentu zaposlenosti i nezaposlenosti utječu nepovoljna demografska kretanja (negativni prirodni prirast kontinuirano traje od 1997. godine) i pojačana emigracija (od 2009. godine je saldo migracije s inozemstvom negativan i progresivno raste – u 2015. godini je iznosio rekordnih -17,9 tisuća, što je 3,6 puta više nego u prosjeku prethodnih šest godina, a emigriralo je 29,6 tisuća osoba, 2,1 puta više nego u prosjeku prethodnih šest godina). Ovi činioci, naime, ubrzavaju pad broja nezaposlenih, ali ujedno nepovoljno utječu na stanje radne snage (čije smanjenje usporava i pad stope nezaposlenosti). Posljedica je toga i to da se stopa nezaposlenosti sada formira na znatno nižim razinama zaposlenosti i aktivnosti nego prije krize. Primjerice, stopa nezaposlenosti od 13% (dakle, malo niža nego što je sada) u svibnju 2008. godine formirana je pri razini zaposlenosti većoj za 217 tisuća, nezaposlenosti većoj za 28,4 tisuće i aktivnom stanovništvu brojnijem za čak 245,6 tisuća.