Predsjednik Stalnoga arbitražnog sudišta pri HGK Mihajlo Dika
Izvor: HGK

Promjene Zakona o arbitraži ključne za brže donošenje arbitražnih odluka


Objavljeno: 08. 12. 2016. , Ažurirano: 29. 12. 2016.


Međunarodno dvodnevno savjetovanje 24. Hrvatski arbitražni dani, u organizaciji Stalnoga arbitražnog sudišta pri HGK, otvoreni su danas u HGK, a glavne teme skupa bile su energetska i investicijska arbitraža te arbitraža i treće osobe. Predsjednik Stalnoga arbitražnog sudišta pri HGK Mihajlo Dika istaknuo je da je ovo savjetovanje lijepa i zrela tradicija koja potvrđuje kvalitetu arbitraže u Hrvatskoj.

Sudac Vrhovnog suda RH Dragan Katić istaknuo je da je skup prilika za nova saznanja koja će koristiti i redovnim sudcima koji nisu isključeni iz arbitraže. "Potrebne su promjene Zakona o arbitraži, osobito u dijelu redovnog sudovanja i tužbi, kako bi se ubrzao postupak donošenja odluka bez rasprave, nakon pravnog odgovora na tužbu", istaknuo je Katić.

"Ministarstvo pravosuđa podupire arbitražu kao alternativni način rješavanja sporova, osnovano je povjerenstvo, a i Strategija pravosuđa ističe ciljeve alternativnog načina rješavanja sporova", kazala je državna tajnica Ministarstva pravosuđa Sanja Mišević te napomenula da je alternativno rješavanje sporova dostupno. Pozvala je da se proširi ovaj vid rješavanja sporova. "Zadaća je skupa razmijeniti pozitivna i negativna iskustva te približiti ovaj način rješavanja sporova široj zajednici", istaknula je Mišević.

O Hrvatskoj na prekretnici arbitraža između investitora i države govorio je jedan od najuglednijih međunarodnih arbitara Charles N. Brower. Hrvatska postiže dobre rezultate kao tuženik u sporovima pri Međunarodnom centru za rješavanje investicijskih sporova, gdje je pet sporova u tijeku. Primjer je HEP u tužbi protiv Slovenije, koji je dobio pravorijek i isplatu, a jedan je spor Hrvatska i izgubila, rekao je Brower. "Trenutno je Hrvatska na prekretnici zbog tužbe UniCredita radi konverzije kredita u švicarskim francima. Tužbu najavljuju i druge banke, a riječ je o ukupno 3,4 milijarde dolara", napomenuo je Brower dodajući da će slično biti i u Mađarskoj, Poljskoj itd.

Taj spor ima sličnosti sa sporovima koje je vodila Argentina početkom stoljeća te Španjolska u vezi sa zakonodavstvom za obnovljive izvore energije. "Hrvatskoj je potrebno angažiranje najboljeg od najboljih odvjetnika, stručne i sposobne osobe, kako je to učinila i Španjolska", istaknuo je Brower dodajući da arbitražni sporovi mogu utjecati i na investitore, pri čemu je od značaja i mogući strah od korupcije. "Dosljednost pristupa je izuzetno važna jer investitori prate slučajeve i ne vole kad države zauzimaju obrambena stajališta, stoga je bolje uzeti dobrog odvjetnika koji će odraditi posao", istaknuo je Brower ističući i poziciju Hrvatske u slučaju arbitraže oko teritorijalnog spora sa Slovenijom.

"Ovogodišnje savjetovanje obuhvatilo je teme od posebne važnosti za Hrvatsku – pitanje energetske i investicijske arbitraže. Uz već jedan pokrenuti arbitražni spor iz sektora energetike, mogući su još predmeti protiv RH i pokretanje postupaka temeljenih na dvostranim sporazumima o zaštiti stranih ulaganja", istaknuo je Hrvoje Sikirić, glavni urednik Croatian Arbitration Yearbooka, dodajući da postoji inicijativa na državnoj razini za oblikovanje odjela koji bi radio na pitanjima energetske i investicijske arbitraže.

Tema skupa je i Arbitraža i treće osobe, koja otvara problematiku u pogledu granica arbitrabilnosti s obzirom na osobe, ali i niz složenih procesnopravnih pitanja, zatim pregled rada i novosti unutar Stalnoga arbitražnog sudišta pri HGK, analize prakse hrvatskih sudova te mogućnosti izmjene hrvatskoga arbitražnog zakonodavstva.

Sikirić je predstavo i 23. broj godišnjaka Croatian Arbitration Yearbook koji je obuhvatio teme ugovora o jamstvu i arbitraži, troškova arbitražnog postupka, utjecaja vremena u arbitraži i hitnog postupka, postupka o vještačenju itd.